Tusi Faitau: Ioane 4:31-38; Ioane 15:1-11
Matua – f.35: “Tou te le fai ane ea, E toe fa masina, i le oo ai i le seleselegasaito; faauta, ou te fai atu ia te outou, ina tepa a’e ia o outou mata, ma vaavaai i le fanua ua sinasina mai nei i le seleselegasaito.”
Manatu Autu: “Galue nei ua i ou lima le malosi.”
Intro: “Galue!” O le tasi lenei o upu pito taua i le soifuaga o le tagata. E pei lava ona molimau le tusi o Kenese: Na faatinoina le lagi ma le lalolagi ma mea uma o iai—ona o galuega a le Silisili’ese. A e mulimuli ane, ua na fausia foi le tagata i Lona faatusa paia, ia foliga ia te IA.
Fai mai, na saunia le Faatoaga ma mea matagofie uma, e galue ai le Ulua’i tagata, o Atamu ma Eva. O le faamoemoe, e tatau ona vivii ma faaneenee le suaga o le Alii le Atua i a la galuega. Ae peitai, ua fia viia le tagata, a e le o le Atua; ma, o le i’uga, o le mala ma le masiasi.
Tala: I se tasi aso, na valaau faaaloaloina e se tasi alii Sikotilani, sana uo mamae ina ia la faiaiga faatasi i lona fale. Na talia ma le fiafia le valaau.
A e pei lava o faiga masani, na faasaga lenei alii Sikotilani, ua muamua ona gasese le suati ta’umafa mo le mafutaga. O le lauti-vevela na saunia, o le tu lea ma aga-i-fanua e muamua ona talialo ai se malo faimalaga mai i lea atunuu. Na savali ane le alii Sikotilani ma le ipu-ti, ua tuu atu i lima o lana uo. A o taofi pea e lenei alii faimalaga le ipu-ti, na ia faapea atu i le alii Sikotilani— “Se’i aumai lava le suka?” A e faapea mai le Sikotilani— “alii e, o lena ua i ai i totonu, na ona e tago lava e sa’eu, ina ia matala.” [faai’u].
IOE, o le totonugalemu o mafaufauga: “Galue nei, ua i ou lima le malosi.” O fetalaiga a Iesu, e pei ona molimauina e le fai-evagelia o Ioane, o a’oa’oga e faatatau i le soifuaga galue o le tagata i le ekalesia. Ia galue ma faatino i lou malosi, o mea e manuia ma lelei ai le soifuaga i le lumana’i. Faauta i mea alofa e tele ua uma ona tuuina mai i ou aao ma o’u lima? Le tamaoaiga e maua pea i lea aso ma lea aso, i lea vaiaso ma lea vaiaso, i lea masina ma lea foi masina. A e po’o galo ‘ea ia te ‘oe le ola ma le soifua malosi, lea tatou te maua i aso e tele! Tatou te le o faalogo so’o, i se tasi o i tatou o aafia ini faalavelave, ma ni tulaga e faanoanoa ai, ona oni mea e tutupu faafuase’i. Ona pau le mea o loo faalogoina so’o: “Le Atua e, ia e foai mai le manuia i o matou aiga ma la matou ‘aulotu.”
IOE, vaavaai ma taga’i ane, o lena ua uma ona tuuina mai le “suka”. Fai i ai sau galuega—ia sa’eu ma faatino i lou malosi! ‘Aua e te toe faatalitali se’i atoa se fa ni masina, mo le faatinoina o le tino o au galuega mo le Atua. “Vaavaai i le fanua ua sinasina mai nei i le seleselegasaito.” O lena ua i ai mea e tatau ona e galue ai—tuu mai lou loto, tuu mai lou malosi— “Tatou galulue nei, aua ua i ou lima le malosi.”
O Iesu lava o le puna o le malosi, a o lala i tatou. O le lala e le fua mai, o ia lea e tatau ona lafoa’i ma tuu’ese, o le a le faaaogaina, o le a tipi ‘ese; e leai se malosi e tuuina i ai, na ona lafoaiina ma susunuina i le afi.
Uso e i la le tala lelei a Keriso, o le finagalo o lo tatou Alii le Atua: Ia tatou galulue ma faatino lona finagalo. O mea lelei uma e te mafaia i lou malosi, ia tatou faia mo le viiga o le Atua—a e aua lava mo so tatou lava viiga—aua o le mala lea ma le masiasi. Sa le’i faatinoina e Iesu le faaolataga mo sona lava viiga, a e o le faataunuuina o le finagalo o lona Tama na auina mai ai o Ia i le lalolagi—ina ia togiolaina le tagata agasala, ma ia maua le ola faavavau.
O le maliu o Iesu i luga o le satauro, na tanumia i le tuugamau na foa i le papa, o molimau iloga ia o le “galuega” na faatinoina e Iesu Keriso mo le lalolagi agasala. A e na toe-tu mai mai le oti ina ua mavae aso e tolu. Na si’itia a’e o ia i le lagi, e mafuta faatasi ma le Atua le Tama. Ua avea o ia e fai ma Puluvaga e fautua ai i le Tama, ina ia faamagaloina i tatou mai le leaga o le agasala.
Uso e, galue nei! Ia tautua ma auauna i lou Alii, aua e alofa le Keriso manumalo i e ua salamo ma faatuatua i le Togiola ua uma ona ia saunia.
Ona o Keriso Iesu lo tatou Alii.
AMENE.
“ … E toe fa masina, i le oo ai i le seleselegasaito; … ina tepa a’e ia o outou mata, ma vaavaai i le fanua ua sinasina mai nei i le seleselegasaito.”
===========================================================================================================
MO MAFAUFAUGA LOLOTO:
1. O le a sau faatusa e ona talafeagai ma le upu, “e toe fa masina, i le oo ai i le seleselegasaito”?
2. O le a le uiga o nei upu, “fanua ua sinasina mai”?
3. “O la’u mea e ‘ai, ia ou faia le finagalo o le na auina mai a’u, ma faaiu lana galuega.” (Ioane 4:34b).
O le a sau faamatalaga e uiga i lenei fetalaiga a Iesu?
—————————————————————————–
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
