History

LAU’AVA FAA-SAMOA – Faaauau Pea Itulau #3

UA LAUILOA SAMOA I ANA AGANUU

Ua tatau ona malamalama le to’atele o e ua nonofo ma aumau i fafo atu ma Samoa, e pei o Amerika, Niu Sila, Ausetalia, Siamani, Iapani, Korea, Kanata, ma isi atunuu o le lalolagi: E numera muamua Samoa i ana aganuu i le tele o atunuu malamalama o le lalolagi.  E i ai atunuu o le lalolagi e o’o mai i le aso nei, o lo’o soifua pea i tu fa’a-anamua.

O le uiga o le “numera muamua” o Samoa i le lalolagi:

(1) E leai se aganuu e ta’ua, o “aganuu faa-Amerika” mo tagata maliliu, ua na o “aganuu faa-Initia Amerika”, pe a fai e mafaufau i le taunuu mai o papalagi, o loo nofoia laueleele o Amerika e tagata nonofo tumau ai mai le amataga—o tagata Initia Amerika ia.

(2)  Atonu e talafeagai ona faapea: o “aganuu faa-Papalagi” mo tagata-papa’e pe a maliliu;  po’o “aganuu faa-Aferika” ma tagata-uli; po’o “aganuu faa-Asia”, e aofia ai tagata na tupuga mai i atunuu o Asia (Saina, Iapani, Korea, Filipaina, etc.).

(3)  O le ta’ua o tu ma aga-i-fanua (culture), ua ese’ese lona faamatalaina i atunuu ma lanu, e pei o le—lanu pa’epa’e (papalagi); lanu uliuli (atunuu o Aferika); lanu ‘ena’ena (polenisia); lanu samasama (atunuu Asia); ma le lanu mumu o Initia Amerika).

(4)  O le talafa’asolopito o le lalolagi i le amataga, e le o mautinoa lelei se tupu’aga e tasi o tagata papa’e (papalagi), a e sa ta’ape’ape solo i lau’ele’ele o Europa, pei o Egelani, Rusia, Farane, Siamani, Sepania, ma isi lava atunuu i le konetineta o Europa.

(5)  E iloa lenei talitonuga pe a faitau i le Tusi Paia, i le faatinoina o le nuu o le Atua, e pei ona ta’ua ai Isaraelu ma atunuu o Arapi, ma le tele o atunuu faapaupau.  E aliali mai, sa iloga le lanu uliuli i le atina’eina o le lalolagi-o-tagata, pe a fuafua i taimi o le Tusi Paia.

(6) O le atunuu o Amerika (Iunaite Setete), e pei ona lauiloa i le lalolagi i nei onapo: e leai ni ana tu po’o ni aga-i-fanua tuma’oti; a e ua fefiloi tu faapapalagi, tu faa-Aferika, tu faa-Asia, e le taumate o i ai foi ma sina vaega mai tu ma aganuu faa-Samoa.

(7)  O tala tusitusia faatatau i le amataga o Samoa: E talitonu tagata Samoa, o i latou na tutupu mai lava i le “manava” o le laueleele o Samoa.  O ona tagata, ma lona tuputupu a’e, se ia o’o mai i ona po nei, ua uma ona tofitofi le tagata ma lona tiute tau’ave i totonu o le li’o faale-aiga, faale-nuu, faale-itumalo, se ia o’o lava i le atu-Samoa atoa.

(8)  E o’o mai i nei ona po, o lo’o taumfai pea Samoa e tumau i ana aganuu na amata mai ai.  O le mea lea, e “numera muamua Samoa” i ana tu ma ana aga-i-fanua i le lalolagi malamalama o onaponei.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

LAU’AVA FAA-SAMOA

Afai o se maliu e faatino ai faiga faa-Samoa, e mautinoa lelei lava le ese’esega o faatinoga e molimauina e tagata maimoa ma matamata i faiga faa-Samoa, i ana aganuu ma fa’aaloaloga i le taimi o le lau’ava.  O le faatinoga la o le lau’ava faa-Samoa, a e maise lava pe a taualoaina ana aganuu ma fa’aaloaloga faa-Samoa, e i ai lava faiga ua masani ai le atunuu, o iina e iloa ai le “uta ma le tofa”: o lona uiga, o tagata ua masani ma mulimuli i faiga faa-Samoa na faatinoina mai tausaga e tele ua tuana’i; o le faataitaiga:

(1)  A logotala le aiga-potopoto i le faalavelave (maliu), e ao ona faia se faatonuga a le Matai pito maualuga o le aiga. Na te faatonu le aiga-potopoto i le mea e faamaopoopo i ai le aiga atoa, mo le tslanoaina o fuafuaga ma tonu o le lau’ava.

(2)  Afai ua maliu le Matai (ulu o le aiga): o le fanau-tama ma teine faapea le tina, e faatinoina sauniuniga mo le teuteuina o le “tino maliu” o le tama (e.g.: la’ei, pusa, fanua-tanu ma nisi mea e tatau mo le teuteuina o le tino-maliu i lona nofoaga tumau).  A e le gata i lea, e sauniuni foi le tina ma le fanau, aua sa latou fesoasoani e tuuina atu i luma o le Matai ma le aiga-potopoto, aua le lau’ava ma fa’aaloaloga faa-Samoa.

(3)  O le Matai o le aiga-potopoto, o ia lava le ulu o le aiga; e faalagolago foi i ai tonu ma fuafuaga uma, mo le ta’uleleia o le aiga-potopoto.  E le tasi se suafa matai Samoa i totonu o se aiga-potopoto; ma o isi matai o le aiga, e mafai ona fesoasoani ini manatu ma ni mafaufauga i le faafeagai ai ma le faalavelave (maliu), e peiseai e faufautua ma faatupu manatu i fuafuaga e fai faale-aiga potopoto.

(4)  A o’o ina aofia faatasi le aiga-potopoto, e fai sa latou saoga (tupe, toga, po’o nisi lava sauniuniga i le itu i le tino), aua le taliga o paolo ma gafa, o uo ma e masani e fai mai.  Manatua, e lua lava itu ma’oti i le faafeagai o ‘aiga ma paolo: o le itu-tama, ma le itu-tina:  (a)  Ae le tutusa foi faiga, o le uta ma le tofa, i le tele o aiga-potopoto.  O nisi e fa’amaopoopo ‘ese’ese muamua, a e faatasi mulimuli ane ai; a o isi, e sasao faatasi lava.  (e) O le tu’ufa’atasiga o le tamaoaiga ua saunia e le aiga-potopoto, e ma’oti ese lava le fesoasoani mai le fanau ma le tina o le ua maliu, po’o le fanau ma le tama mo le faatinoina o le lau’ava.  E peiseai, e mafai ona faafaigofie le faasoasoaina o se tamaoaiga ua totoe, pe a mae’a le lau’ava ina ua ma’oti vaega eseese ia e pei ona ta’ua i luga: aiga-potopoto, ma e ua faasinotonu i ai le faalavelave (tina ma le fanau, etc.).

O FA’AALOALOGA FAA-SAMOA:  

E fai ma faamoemoe o le tofa mamao nisi o alaga’upu faa-Samoa, e faapea:  “E le pulea mai tua aiga … E le lotea muamua le si’usi’u a e tuu le pogai.”  O le Matai, o le ulu, a e vae ma lima le fanau, faapea le malosi o taulele’a ma tama’ita’i talavou.  O le tina, o ia lava o le faufautua.  O le matai faitogafiti, e lilo nei a e iloa mulimuli ane i se aso; a o le matai faamaoni, e alofa i ona aiga.  E fiafia foi le aiga-potopoto e tautua ana saunoaga, aua le manuia o aiga i le lumana’i—fetausia’i ma nonofo i le fealofani.

O le soifuaga faa-Samoa, e muamua lava le fa’aaloalo.  E fa’amaonia lea tulaga i upu o le gagana Samoa: e tele upu e aofia i lalo o le “vaega faaaloalo”, a e itiiti i nisi vaega tau-le-gagana.  O le tele foi o tu ma gaoioiga faale-tagata, i le faafeagai o le tasi i le isi, e tele lava taaga (movements) faa-Samoa e faatatau i uiga fa’aaloalo o le tagata (faata’ita’iga, o le upu “tulou”—savali ma faano’uno’u).

O le tasi vaega taua o le soifuaga fealoa’i o le tagata Samoa, o le tausiga o “feagaiga” i totonu o le li’o faale-aiga.  Faata’ita’iga: O le va faafeagai o le tuagane ma lona tuafafine.  O lenei “feagaiga tausi”, e le na o se tupulaga e tasi e tau’aveina ai, a e o se tulaga e fa’aauau pea e o’o i le lua, tolu, fa, etc. tupulaga.

O fa’aaloaloga la faa-Samoa, o tu ia ma aga-i-fanua masani i aso faiso’o, ina ia faamanatu mai ai pea i le tagata Samoa ona tiute tau’ave ma matafaioi a le tagata—pe ta’ito’atasi, o le va feagai o matua ma fanau, aiga-potopoto, i totonu o nuu ma alaalafaga, e o’o lava i itumalo ma le atunuu atoa.  Ae le gata i lea, o le tausia lea o le soifuaga pulea o tagata uma, i le va faafeagai o le tasi i le isi.

O AGANUU FAA-SAMOA MA LE TALA LELEI:

Ua sili atu ona faigofie le soifuaga faa-Samoa moni, i le fesootaiga ma le soifuaga faa-Kerisiano, i le ola mafuta faatasi i le li’o faale-aiga Samoa.  O le faamoemoe pito taua o le olaga faa-Samoa, “Ia fetufaa’i le tamaoaiga”.  O lona uiga, ia maua le ola fetufaa’i o mea uma ua maua e tagata ta’ito’atasi—e leai se tagata e mauoloa na o ia, ia leai foi se tasi e mativa na o ia.  O le soifua fiafia e maua i le mafutaga fetausia’i o le tasi i le isi.  E tu’ufa’afeagai lenei faamoemoe o le tagata soifua, ma le tagata e ola to’atasi—le tagata e sa’ili e ia ana lava mea, na o ia lava.  Atonu o le ata lena o le soifuaga o lo’o ola ai tagata o atunuu i sisifo o le lalolagi (western civilization) i onaponei.

Afai e su’esu’e mae’ae’a i le tele o a’oa’oga a le Alii o Iesu, a e maise foi i a’oa’oga mai le ‘au aposetolo, e sili ona latalata le soifuaga mafuta faa-Samoa i le ta’ta’iga mai le Tusi Paia, nai lo le tele o aganuu a isi atunuu o le lalolagi i onaponei.  E leai se mea e lelei atoatoa, e leai foi se mea e leaga atoatoa.  A lelei le tagata, e lelei foi galuega na te faia; a leaga le tagata, e faapea foi ona molimauina le leaga o ana mea e fai.

Peitai, o le faautauta ma le faamaoni, e mafai ona suia ai le leaga i le lelei; o mea mataga foi e mafai ona fai ma vaaiga matagofie, e maua ai le viiga ma le fiafia.  O i latou foi ua ola ma pipi’i atu pea i le soifuaga masani faa-Samoa, e fai pea ma o latou faamoemoe maualuga, le faapea ane: IA faamuamua le Alii le Atua i mea uma, ma ia viia lona Suafa e faavavau.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Saunia & Tusia:  Rev. Emau S. Petaia, F.M.M.

“Samoa i atunuu mamao….” (#2 – faaauauina)

[FAAAUAU LE FAAMATALAGA---Itulau #2]

MAFUA’AGA O FESE’ESEAIGA

E tolu (3) vaega taua e ao ina mafaufau i ai i le faatinoina o fuafuaga faale-aiga, pe a fai o se maliu o se tagata Samoa.

1.  Tulaga faapitoa i le fanau, po’o matua moni.

O teuga ma le teuteuina o le tino-maliu mo le tuuina ifo i lona fonoagatumau: ua aofia ai le sauunia o la’ei, pusa-maliu, fanua-tanu, saunia o pepa o ni feagaiga—pe a i ai, ma nisi lava tulaga e faasino tonu ma a’afia ai le tino-maliu, se ia o’o ina tuuina i lona nofoagatumau.

2.  Tulaga e faapitoa i le aiga-potopoto:

O le aiga faa-Samoa e aofia ai le suafa-matai, o le “ulu” o le aiga-potopoto; o fale-tama eseese, o paolo ma gafa, a e maise o taulaga-ola (Faifeau) a le aiga mo le tala lelei ia Iesu Keriso.  O iina e faatinoina ai sa’afi’afiga ma ni faiga e faailoa ai le taua o le ua maliu, i le va fealoa’i ma lona aiga-lautele faa-Samoa a o soifua ma ola o ia.  O le faamoemoe taua lena o aganuu ma tu masani faa-Samoa, o le pogai foi lea o fa’aaloaloga faa-Samoa ua faatinoina i taimi o lau’ava faa-Samoa.

3.  O sauniga-lotu o le matafaioi a le ‘au failotu:

O sauniga faale-Lotu e iloa ai le tulaga faale-Atua o le ua maliu: O le matafaioi faapitoa lea a le Faifeau o le Ekalesia na lotu ma tautua ai le ua maliu.  E faalagolago taualumaga ma faatinoga o sauniga, e le gata o se finagalo i le fanau po’o matua ma le aiga-potopoto; a e sili atu ona taua se finagalo o le sa osifeagaiga (fafine po’o le tamaloa).  A e ao ina mulimuli tonu i tulaga o loo i ai le talitonuga faale-Atua o le Ekalesia na galue ai le ua maliu.

(1)  E le tutusa faiga faa-Samoa:   Ua ese’ese faiga ma faatinoga o fa’aaloaloga i maliu faa-Samoa i le salalau atu i atunuu ‘ese.  O le vaevaeina lenei o nisi o ‘auala ua mafua ai lea ese’esega:

1.   Ua ese’ese aiga:  O isi ua masani ma uiga faa-Samoa; o nisi ua le o toe naunau ia mulimuli ai i ia faiga faa-Samoa.

2.   Ua ese’ese nuu ma afio’aga i Samoa e tupuga mai ai aiga; e ese’ese motu o Samoa (Tutuila, Manu’a, Upolu, Savaii, Manono, Apolima).

3.   E ese’ese ituaiga Ekalesia (poo lotu) ua lolotu ai tagata Samoa—lotu Faapotopotoga Kerisiano; lotu Mamona; lotu Molimau a Ieova; lotu Patipati; lotu Aso Fitu, etc. E tofu lotu ma o latou talitonuga e faatatau i le Tusi Paia ma le ola faavavau.

4.  Ua i ai foi le isi vaega tele o tagata Samoa, ua nofotane ma faiava i tagata e ‘ese a latou aganuu: faapei o papalagi; tagata-uli; tagata o atunuu i Asia; ma isi lava atunuu, a e le o ni tagata Samoa moni.

5.  O isi tagata Samoa na malaga ‘ese ma Samoa o lolotu; a e ua le o toe lolotu ina ua malaga i isi atunuu ese.  Ua le toe i ai foi ni fesootaiga ma le soifuaga faa-Samoa na masani ai i le atunuu.

(2)  E i ai lava faiga masani faa-Samoa:  O le pogai lea e mafua ai aganuu ma tu masani faa-Samoa, e pei o lenei:

1.  O maliu o tamaiti laiti: e le fuafuaina ai se osiga-lagi, po’o fa’aaloaloga maualuluga faa-Samoa i taimi o lau’ava (e ‘ese’ese tulaga o lau’ava—laiti pe tetele).

2.  O maliu o taulele’a, tama’ita’i, po’o so’o se tasi lava e le’i faapaiaina i se tofiga faa-matai Samoa: e le masani ona fai ai se taligatoga, pe o’o atu foi ini fa’aaloaloga maualuluga faa-Samoa.

3.  O maliu o i latou ua faasuafaina i suafa-matai Samoa: e aofia ai ma i latou ua faasuafaina i tofiga faale-Ekalesia (e faaatau i Ekalesia i fafo ma Samoa), e pei o Tiakono ma A’oa’o, o maliu ia e ono a’afia tele ai tulaga faale-atunuu, ma fa’aaloaloga faa-Samoa.

4.  O maliu o alii ma tulafale taua, po’o suafa-matai maualuluga i  le atunuu, e le masani ona faatinoina i fafo atu ma Samoa; aua e ‘ese foi tulaga e faatino ai lo latou taua i aganuu faa-Samoa.

5.  O maliu o Faafeagaiga i Ekalesia: o i’oimata ia o nuu ma afio’aga i le atunuu o Samoa.  O upu ua tusia o tala’aga faale-atunuu (Samoa: Ua le toe i ai ni “tupu” o Samoa, a e ua faae’e mamalu i Auauna a le Atua (Faifeau).

(3)  O maliu e fai lau’ava faa-Samoa:  E faapea upu faa-Samoa, “O Samoa o le atunuu ua uma ona tofitofi ona mamalu.”  O lona uiga, ua uma ona faamaumauina upu ma tala e faatatau i tupuaga o aiga faa-Samoa.  E pei o aiga tau-tupu ma aiga feoloolo, se ia o’o lava i aiga tulaga-tautua.  E faalagilagi upu ia faale-atunuu, o “lagi”—e iloa ai po’o fea le aiga ma le nuu, o fea le itumalo, a e maise le itu o le atunuu o Samoa e tupuga mai ai; e tali le malotoga; e faatino taliga-sua ma fa’aaloaloga faa-Samoa.

1.   Afai o se maliu o se tamaitiiti, po’o se maliu e le faalagilagia ai upu o lagi faa-Samoa—ona le tau faamalamalamaina lea o ni tu ma aganuu, po’o fea e tonu a o fea e le tonu.  O lona uiga, o le faatinoga o mea uma o le a i le finagalo ma le loto malilie o e ua feagai ma le faalavelave (maliu)—mai le amataga e o’o lava i le i’uga.  E le tau faafesiligia foi ni tulaga faa-Samoa.

2.  Afai o se maliu o se matai Samoa, po’o se tasi ua taualoaina ai tulaga “faamatai-Samoa” (e pei o alii tiakono i ‘aulotu), o ituaiga maliu ia e ono fai ai ‘upu faale-atunuu, ma uiga fa’aaloalo faa-Samoa.  E molimauina lea: i le faatinoga o le lau’ava o le maliu.  E mafai foi ona faapea: o fa’aaloaloga faa-Samoa ia ua masani ai le atunuu, e taualoaina ai e ua maliliu ma tu’ua le malo.

(FAAAUAU PEA I LE ISI LOMIGA)

“Samoa i atunuu mamao: Ua filogia au aganuu.”

Tu ma Aganuu Faaaloalo.

Fort Lewis, Washington.

Upu Tomua:

Sa tele tausaga o nofotumau i le Iunaite Setete o Amerika: sa faafeagai ma galuega i ituaiga kamupani eseese, na ‘auai foi i a’oa’oga, kolisi ma iunivesete, i le tele o tausaga.  E eseese setete na ‘aumau ai, ma fefiloi faatasi ai i le olaga masani o atunuu i sasa’e (western cultures).  Na silia ma le tolusefulu tausaga o nofotumau i Amerika.  Ae ui ina tele tausaga na tuua ai le atunuu o Samoa, a e sa le avea lea ma ala e vaea ai lagona po’o manatu e masani ai le tagata Samoa moni.  Ma, ua avea foi le tele o tausaga talu ona feagai ma vaaiga eseese o tu ma aga-i-fanua a isi atunuu, ua fai ma ‘auala ua tupu ai lagona ma manatu: O le a se ituaiga suiga o le a o’o atu i ai Samoa ma ana tupulaga fai mai i aso o lumana’i ai?  Limasefulu, po’o le selau foi o tausaga?

E le tasi se ituaiga vaaaiga o le olaga, ua fefiloi ai ituaiga aganuu eseese; e eseese foi le faauigaina ma le faavasegaina o taofi ma manatu e mafai ona faia e le tagata vaavaai ma matamata, a o alo atu itu tauva se lua po’o le sili atu, po’o ai na te maua le manumalo ma le sini ua faamoemoe i ai.

Ou te ‘aumaia ni “ata” tuma’oti se lua e fai aga’i i ai se faatusatusaga:  Muamua, o tausaga ua mavae; Lua, o tausaga i onaponai, po’o tausaga o le Luasefulu-Tasi seneturi.

1.  O LE ATA O MEA NA TUTUPU I LE AMATA.

Na amata ona malaga ese le toatele o tagata mai le atunuu o Samoa (Amerika Samoa), i le tausaga na suia ai le faigamalo sa i lalo o le U.S. Navy (1900—1950), i le faigamalo sa’oloto, ua ta’ua o le “malo savili” (civilian government).

E silia i le faitau aofai o le to’a afe tagata na malaga ese mai Amerika Samoa i le 1950—51.  O le to’atele o i latou ia, sa taunuu muamua ane i Honolulu, Hawaii, a o nisi sa malaga ane i San Diego, Kalefonia, o le tasi nofoaga tele o le U.S.Navy.

Sa le’i faigofie le taunuu ane o lenei to’atele o tagata, aua ua fou le atunuu ma le laueleele, a e maise o uiga faale-soifuaga na le’i vaai muamua ma ola a’i, e pei ona i ai i le atunuu o Samoa.  Ae le gata i lea, o mafaufauga ma le vaai faale-tagata sa itiiti ma pumoomoo, na o nai motuiti o le atu-Samoa; ua oo nei ina lasi ma tutupu lagona fou—ua vaavaai atu i se lalolagi tele, ma fiafiaga faale-soifuaga e lasi ma anoano.

Ua oo ina tutupu lagona faalemafaufau mo le lumana’i, ae le o le toe foi i tua.  O lenei foi lumanai, e foliga e le toe fia tautala i taimi tuanai, ae fiafia e talia mea fou mo le faamoemoe alualu pea i luma.  Ae ui i lea, e manatua pea upu a le failauga poto o le Tusi Paia, ua faapea mai:  “E leai se mea fou i lalo o le la.”  O lona uiga, o mea uma na faia i le mana o le Atua mai le amataga, o loo i ai pea e oo i le faavavau.

O le soifuaga o “mea ola” uma na faia e le Atua ma tuuina i le lalolagi, e tofu ma lona amataga; e amata ona tupu ma ola, ae i ai le aso ma le taimi e toe foi ai le “lefulefu i le lefulefu, o le efuefu i le efuefu”—o le i’uga lava lea o le ola sa i ai.

Ua sili atu i le lima-sefulu tausaga talu ona tupu le ulua’i malaga ‘ese toatele o tagata Samoa mai lo latou atunuu (1950-52).  Ua oo ina tagata-matua lea taimi.  A mavae le lima-sefulu o tausaga, ma faasolo atu pea tausaga i le fitu-sefulu (70), ona ou manatu lea ua aga’i ina fai ifo le malosi, e pei lava foi ona a’oa’o mai i le Tusi Paia, i le taua i le tagata ona faitau ona tausaga o lona soifuaga i le lalolagi.

O le agaga o loo fia tulituliloa i lenei tusitusiga: E oo ina toe foi manatunatuga ma mafaufauga o le tagata i le mea na amata mai ai i lona soifuaga faale-tagata.  O lona uiga, “e moemiti” i mea sa ui mai ai i lona soifuaga faale-tagata i le lalolagi.  O lenei “moemiti” e aofia ai saafiafiga o le loto.  Ae o le fesili tele o loo i ai i ia saafiafiga:  PE FAAPEFEA ONA OU TOE FO’I I TUA?

2.  O LE ATA O MEA UA TUTUPU I ONAPONEI.

Na tula’i se tasi o alii-tiakoni i le fonotaga faale-Ekalesia, ma fesili e faapea:  “O le a le faiga tonu faa-Samoa e tatau ona fai a’i maliu, ina ia fesoasoani i le fenumia’i ma faafitauli o aiga i tulaga tau maliu o tagata Samoa i nei atunuu?”  (E foliga e faatatau lona faatinoina.)

Sa le’i faigofie ona tali atu le Taitaifono a le Ekalesia i lenei fesili.  Na o’o ina toe faapea atu le alii-tiakono e ona le fesili: “Afai ua le mafai ona talia la’u fesili; tuu a ia, se’i o’u talanoa i le Faifeau, atonu e maua mai ai se tali.”

Ua aga’i ina “tagata matua” le soifuaga o le tama Samoa na tu’ua lona atunuu moni i le 45 tausaga ua mavae.  Ua aga’i nei ina amata toe suia lagona faalemafaufau sa i ai, ina ua i ai lona potomasani mai le ulua’i taimi na faatoa vaai ai i le laueleele tele ma le anoano o faafiafiaga eseese o le lalolagi— “Se! o mea lava ua masani ai!”  Ua iloa nei, e toe foi lava mea uma i le mea na amata mai ai; a e tumau lava le Atua i ana mea na fai.

O le ata lenei o mea faigata ma faafitauli:  Na maliu se tasi o tulafale taua i le Ekalesia; a e o lea foi matai Samoa, o loo umia se tofiga taua i le Ekalesia.  Ua oo ina taupulepule le fanau, o uso ma tuafafine mo fuafuaga aua le faalavelave (maliu).  Peitai ane, sa eseese o latou talitonuga i faiga tonu ma aiaiaga e tatau ona faatino ai fuafuaga mo le faalavelave.

Ua aliali mai, ua lua ni talitonuga maumaututu e ono faatino ai lenei faalavelave:  Muamua, o le talitonuga o le fanau, o i latou e i ai le pule-atoatoa e faatino ai fuafuaga uma mo le tino-maliu o lo latou tama.  Lua, o le manatu o tuafafine ma uso o le ua maliu, e tatau ona amana’ia se finagalo o le aiga-potopoto.  O lona uiga, e tatau ona mulimuli le fanau i se mea ua i ai le maliliega tuufaatasi o aiga, paolo ma gafa—faatasi ma se mana’oga o le fanau, o tuafifine ma uso moni o le ua maliu.

Sa faigata lenei mata’upu i itu e lua, e ui lava ina tele ni mafaufauga ma ni manatu na fautuaina ai le fanau ina ia faamalolo so latou taofi.  Peitai, sa le mafai lava; na oo ai ina “lua ni lau’ava” o lea maliu—e ala i faatinoga o faaaloaloga ma tu masani a le atunuu o Samoa, a e maise i nuu faale-Ekalesia ua fai ma alaalafaga e mapu i ai tama-fanau a le atunuu i fafo mai ma Samoa.

A o le mea pito sili ona faigata, ua oo ina aafia ai ma le galuega a le Faifeau Samoa, ona ua fe’ese’esea’i talitonuga o tagata lolotu.

(FAAAUAU PEA I LE ISI LOMIGA]

[Tusia:  Rev. Emau Petaia, Faifeau Manumalo Penisione].

EFKAS-Fono Tele III – Iuni 12, 1982 (Final)

Upu Tomua:
O le faaauauina lenei o su’esu’ega faale-Tusi Paia i le Fono Tele III 1982 EFKAS i Kanana Fou. Ma, o lona lima lenei o aso, ma o le Pepa mulimuli foi lea o lenei Fono Tele, o le susuga i le faifeau o Apela Moananu, F.S. na saunia le Pepa, ua faaulutala, o le “Ekalesia ma A’oa’oga a Keriso i aso nei.”

O LE PEPA FAALE-TUSI PAIA:
Ua tatou o’o mai nei i le toe aso o la tatou su’esu’ega faale-Tusi Paia, ma ua ou talitonu, ua i ai se aoga ma se malamalamaga o lenei Fono Tele a le Ekalesia EFKAS ma lana galuega totino, e pei ona taumafai atu ai lenei vaega i lenei vaiaso. O la tatou toe mata’upu mo lenei aso, o “A’oa’oga a Keriso mo le taimi nei.” Ua vaevaeina lenei mataupu i ni vaega se lua:

Read More Post a comment (0)

CCCAS Fono Tele III: SU’ESU’EGA I LE TUSI PAIA (conti)

Upu Tomua:
O le faaauauina lenei o su’esu’ega faale-Tusi Paia i le Fono Tele III EFKAS lona tolu, Iuni 12, 1982 i le laumua o le ekalesia i Kanana Fou. Ma, o lona fa lenei o aso, o le susuga i le faifeau o To’olefua Pagofie, F.S. na saunia lenei Pepa, ua faaulutala, o le “Valaauina le Ekalesia e le Alii mo le Faaolataga.”

Read More Post a comment (0)

Fono Tele III – SU’ESU’EGA I LE TUSI PAIA

SU’ESU’EGA I LE TUSI PAIA
Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa Fono Tele III — Iuni 12, 1982
——————————————————————————————————————-
Upu Tomua:
O le faaauauina lenei o su’esu’ega faale-Tusi Paia i le Fono Tele III EFKAS lona tolu, Iuni 12, 1982 i le laumua o le ekalesia i Kanana Fou. Ma, o lona lua lenei o aso, o susuga i faifeau: Vaafatu Tunoa ma S. Salatielu na saunia lenei Pepa, ua faaulutala, o le “Ekalesia Kerisiano.”
Ekalesia, o le upu o le gagana Eleni………e faasino i se faalapotopotoga (mafutaga/faatasiga) o tagata ua valaauina e se tasi ua i ai le pule, mo se faamoemoe taua. E faapea le agaga ua faaaogaina ai le upu “ekalesia” e tusitala o le Feagaiga Fou. O le Ekalesia Kerisiano, e tusa ma lea taofi, o le

Read More Post a comment (0)

(EFKAS) Fono Tele III: Iuni 12, 1982

SU’ESU’EGA I LE TUSI PAIA — Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa (EFKAS) — Fono Tele III — Iuni 12, 1982
Upu Tomua:
Ua ou fiafia lava ina ua ou maua lenei avanoa e toe faamanatu ai mea sa tutupu i tausaga ma aso ua mavae, a e maise lava i le soifua tuputupu a’e o le Ekalesia Kerisiano i le atunuu o Samoa ma ona tagata talitonu i le Alii le Atua, i le ola fesuisuia’i o mea e tutupu i lea augatupulaga ma lea augatupulaga—o le faailoga o le tupu a’e pea aua o lo’o ola. O se fiafiaga ia te a’u, ina ua ou tau ane i nisi nei o galuega faale-Ekalesia sa tofia ma

Read More Post a comment (0)