Ministry

“Le Ekalesia ma le Malo i le Fasefulu (40) Tausaga talu ai.”

Manatu Autu:  “Le Ekalesia ma le Malo i le Fasefulu (40) Tausaga talu ai.”
[O le faafeagai o le Ekalesia ma le Malo i le 40 tausaga ua mavae.]
O aafiaga o le Tala Lelei ona o le aganuu.
Ua taoto le alafua i le manatu autu o le Mafutaga e pei ona filifilia “Le Ekalesia ma le Malo i le Fasefulu (40) Tausaga talu ai.”  O le a avea foi le fuaitau ua fai ma igoa o lenei pepa: “O aafiaga o le Tala Lelei ona o le aganuu,” ma li’o e pa puipui ai ni manatu faaalia, ina nei soona salalau tele naua.  Afai foi e alu alu a e pito’augafa se lagona i se tulimanu e tasi a e le o le lotoifale o a tatou tu ma aga, ona ou faamalulu atu lea i le mamalu o le mafutaga.  A ua fia tulituli’aupu pea se pito fanua e mapu i ai le sa o le tamaloa Salafai, pe mata e maua ai se fesoua’iga faale-mafaufau e le toe nanatia, a e ia i ai se aoga tusa lava pe laitiiti.

O le a le toe agai se manatu i se faamatalaga (definition) o le mea ua taua o le “aganuu”.  A o le a taotao pea le i’umaea o lenei palupaluga i le faamatalaga o le upu lea o loo i le tusi “Faavae o le Ekalesia EFKS” i le itulau e 18, ma o lea ua siitia atu i inei i le faa-Samoa ma le faa-Peretania:

“Soo se mafaufauga fou, poo se lagona, poo se uiga fou foi e talia ma faaulufaleina mai e se vaega toatele o tagata, e ta’ua lea o le aganuu.  E tatau lava ona i ai se faavae e mafua ai ona faapea, i le faafeagai ai ma lo latou olaga i aso taitasi.  A e gasolo mai aso e le taumate o le a tau atu i latou i le faale-feagai lelei o nisi o ia uiga, poo le avea foi ma faalavelave ia i latou.  O le a toe teuteuina atili e i latou ia uluai faiga, i ni laasaga fou ua manaomia e tusa ai ma le malamalama latou te oo atu i ai.”
(All new ways of thinking and all new ideas which are received and adopted by a large group of people, may be described as their way of life or culture.  It is right that there should be such a basis for their lives so that they may meet the needs that each day brings.  As times go by, no doubt they find that some of these ideas are no longer relevant and may even become a hindrance.  They revise their former ideas in accordance with the new light received.)

O le mea lava ua tatou iloa i le oo mai o misionare, ma le atia’e o le Ekalesia mai le amataga, sa iloa lelei e misionare e tele mea taua o loo i ai i le aganuu a Samoa, e mafua ai ona lelei lo latou ola pulea po o le ola pulepulea lelei faa-faapotopotoga (well organized communal life); ona o le taua o le aiga i totonu o le nuu, ma le nuu i totonu o le itu-malo, etc.  O le faiga faavae atamai lea a le Sosaiete LMS, latou te le fia avatu se faiga tausisia e atia’e ai se Ekalesia i se atunuu fou.  A e vaai lelei po o le a le faiga faa-faapotopotoga o loo soifua ai tagata o le atunuu.  Ona tuu lea i ai o le avanoa e atia’e ai la latou Ekalesia, e fuafua i le faavaa po o le mamanu lea ua masani ai lo latou olaga, ma ua talafeagai lelei lava la ma le faiga lea na sau ai le Ekalesia Samoa.

A tatou vaai i le olaga lautele o tagata o le Ekalesia i Samoa i aso nei, e tele lava ina vaavaalua le Tala Lelei ma le aganuu i le tele o mea.  O nisi taimi ua aliali mai e pei ua aafia tele le Tala Lelei i le aganuu.  A o nisi foi taimi, e pei ua aafia tele le aganuu i le Tala Lelei.  Afai loa tatou te vaavaai i aafiaga o le Tala Lelei ona o le aganuu, ona tatou iloa ai lea e le na o ni itu leaga ua aafia ai le Tala Lelei, a o loo i ai foi itu lelei.  O le aganuu a Samoa, e faailo ana mea taua pe a faaaoga aloa’ia.  E pei la o mea ia:
(1)  O le ‘Ava:    O le fatu lea o le aganuu a Samoa i le va fealoaloa’i e masani ai, a e maise le va faatamalii o aiga ma faleupolu.  A feiloai aiga ma paolo ma gafa, etc., e tomua lava i le ‘ava (e folafola).  A fai foi lauga o le taeao, e tomua lava i le ‘ava.  O se faataitaiga:  O le mea lava la ua iloa, pe ‘ava usu, pe ‘ava faatali, pe ‘ava feiloa’i, pe ‘ava tapua’i, e tumau pea le aga lea a le aganuu o le “faailo”.
(2)  O Taumafa:    O nisi nei o ta’umafa talimalo ma faiga’ai e masani ai le atunuu:  (i)  Taalolo;  (ii) Sii laulau;  (iii) Laulautasi;  (iv) ‘Aiava;  (v) Talo pa’ia;  (vi)  Galue faafafa;  (vii) Amo’ulu;  (viii) ‘Ava taeao;  (ix) Umufono;  (x) Paega;  (11) Tau tauga, etc.  O le uluai fa i le lisi (1-4), o loo faaaoga lava i aso nei.  A o le isi vaega, peiseai ua le talafeagai ma le mea ua soifua ai le atunuu i aso nei.  A e mafai ona faaopoopo i ai le lunch, po o le dinner i se faleaiga, po o le barbecue i lalo o se fa’i po o se mago; po o lalo foi o se laau talie i le mea e i ai Beach Fales, pe a uma ona taeleele i le sami.  O faiga na ua aga’i i ai aso nei.  Afai foi o le a oo i le taimi e fai ai le fetuunaiga o toga, etc., ma tupe, etc., o le aga masani lava—e “faailo” mea taitasi uma.

O le faa-Kerisiano:  Ina ua amata mai le Ekalesia i Samoa, ma ua fai lana tautua foa’i mo le Atua e ala i taulaga ma le alofa i le Faifeau, o le faiga foi lea sa sau ai lava e oo mai i nei aso—o le faailo.  E i ai pea lava le lagona, e le o leaga le aumaia e le Ekalesia o lea foi faiga sa masani mai ai le atunuu, ma faaaoga i lana foa’i mo le Ekalesia.  E tusi lelei lou suafa ma le mea ua foai.  O lo’u taofi, e le o se aafia leaga lea o le Tala Lelei i le aganuu, a o se aafia lelei.

O le vaivaiga o le aga:  O le vaivaiga matauliagofie lava, o le avea o le faiga lea ma avanoa e ulufale mai ai se faiga faa-tauvaga, ma faia ai loa i le fia maumea o le tagata ma faalialia, a ua mou ai le agaga foa’i faale-Tala Lelei (Mataio 6:1-4); ii Korinito 9:6-15).  O le alii epikopo o le Ekalesia Agelikana o Initia e suafa ia Asaria (Bishop A.S. Azariah), na lomia lana tusi e uiga i le foa’i faa-Kerisiano (Christian Giving) i le tausaga e 1954, ma o loo faapea mai ai:  o Samoa o se tasi o atu motu na faatoa faa-Kerisianoina i le amataga o le seneturi e sefuluiva, a ua leva ona tutoatasi i le itu tau tupe.  E le o se mitamitaga lea mea, a o se faalototele mo tatou uma mo le ola foa’i, ina ia faamaoni pea la tatou tautua i le Atua, a e tusa lava po o le a le auala tatou te faia ai.

Mafaufauga faatupu manatu:  O nisi o mea maitauina na tutupu i le 40 tausaga ua mavae atu nei, o le vavae ese atu lea o Tutuila ma Manu’a e atia’e la latou lava Ekalesia ia Aokuso 1980; a e maise o le tutupu malosi a’e o lotu laiti (po o lotu Patipati) i totonu o le atunuu.
O le mana’o o Tutuila ma Manu’a, ua leva lava ona tuputupu mai, e aofia tele ai le itu tau tupe a le Ekalesia; ona o lo latou manatu ua fia atia’e tele le itu i le tino o le Ekalesia i Amerika Samoa, a ua loa ona noatia pea ma noatia pea mai i Samoa i Sisifo.  A tatou vaavaai lelei lava i le mana’o o Amerika Samoa, e le o se mea leaga lea.  E taua tele lava mo i latou ma a latou fanau.  Ona pau le itu leaga i le matau atu, ona ua fai ma se loto tiga.  E tele lava mea sa le femalamalamaa’i ai le vaega tele o itu e lua.  O le ala lea ua sipa mamao ese ai mai le saunoaga a Malietoa i lena foi va i taimi.  Ui lava i lea, tatou faafetai i le Atua, ua toe sau malama i lona agalelei ma lona faapalepale mai, pe a oo ina leaga la tatou faafoega o lana Ekalesia.

O le tutupu saosaoa ma telelise o lotu laiti i lenei foi senetusi, ou te taofi, o se lu’i lelei lava lea mo tatou uma.  Tatou tatalo pea ma faatuatua i le Atua, ina ia foai mai le tamaoaiga faaleagaga, tatou te mafaia ai ona faafailele lana lafu mamoe, e aunoa ma le loto tiga ma le loto faamaualuga.
O le aganuu sili lava mo tatou i lenei vaitau, o le faamamafaina lea o le uiga faa-tama ma le faa-tina, e taofiofi mai ai a tatou fanau i le mea sa faafailelei ai tatou e o tatou matua.  E mana’omia moni lava (badly needed) e nai a tatou fanau le uiga lena.  Pei o le upu a le tama mafatia i le tala a Iesu i le Uii ma le Ulumatua, “O a’u mea uma foi, o au ia.”
Ia manuia le Mafutaga, ona o Iesu.
[Saunia:  Rev. Oka Fauolo, F.S.
Apia, Iulai 18, 2002.]

EFKAS-Fono Tele III – Iuni 12, 1982 (Final)

Upu Tomua:
O le faaauauina lenei o su’esu’ega faale-Tusi Paia i le Fono Tele III 1982 EFKAS i Kanana Fou. Ma, o lona lima lenei o aso, ma o le Pepa mulimuli foi lea o lenei Fono Tele, o le susuga i le faifeau o Apela Moananu, F.S. na saunia le Pepa, ua faaulutala, o le “Ekalesia ma A’oa’oga a Keriso i aso nei.”

O LE PEPA FAALE-TUSI PAIA:
Ua tatou o’o mai nei i le toe aso o la tatou su’esu’ega faale-Tusi Paia, ma ua ou talitonu, ua i ai se aoga ma se malamalamaga o lenei Fono Tele a le Ekalesia EFKAS ma lana galuega totino, e pei ona taumafai atu ai lenei vaega i lenei vaiaso. O la tatou toe mata’upu mo lenei aso, o “A’oa’oga a Keriso mo le taimi nei.” Ua vaevaeina lenei mataupu i ni vaega se lua:

Read More Post a comment (0)

CCCAS Fono Tele III: SU’ESU’EGA I LE TUSI PAIA (conti)

Upu Tomua:
O le faaauauina lenei o su’esu’ega faale-Tusi Paia i le Fono Tele III EFKAS lona tolu, Iuni 12, 1982 i le laumua o le ekalesia i Kanana Fou. Ma, o lona fa lenei o aso, o le susuga i le faifeau o To’olefua Pagofie, F.S. na saunia lenei Pepa, ua faaulutala, o le “Valaauina le Ekalesia e le Alii mo le Faaolataga.”

Read More Post a comment (0)

Fono Tele III – SU’ESU’EGA I LE TUSI PAIA

SU’ESU’EGA I LE TUSI PAIA
Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa Fono Tele III — Iuni 12, 1982
——————————————————————————————————————-
Upu Tomua:
O le faaauauina lenei o su’esu’ega faale-Tusi Paia i le Fono Tele III EFKAS lona tolu, Iuni 12, 1982 i le laumua o le ekalesia i Kanana Fou. Ma, o lona lua lenei o aso, o susuga i faifeau: Vaafatu Tunoa ma S. Salatielu na saunia lenei Pepa, ua faaulutala, o le “Ekalesia Kerisiano.”
Ekalesia, o le upu o le gagana Eleni………e faasino i se faalapotopotoga (mafutaga/faatasiga) o tagata ua valaauina e se tasi ua i ai le pule, mo se faamoemoe taua. E faapea le agaga ua faaaogaina ai le upu “ekalesia” e tusitala o le Feagaiga Fou. O le Ekalesia Kerisiano, e tusa ma lea taofi, o le

Read More Post a comment (0)

O le Mata’upu Autu: “O le Ekalesia ma lana galuega totino.”

This is the last of the Two parts of the “Pese a le Auauna” i le tusi a le perofeta o Isaia:
SU’ESU’EGA I LE TUSI PAIA
Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa — Fono Tele III — Iuni 12, 1982

VAEGA LUA
O le Mata’upu Autu: “O le Ekalesia ma lana galuega totino.”

Read More Post a comment (0)

O le Mata’upu autu: “O le Ekalesia ma lana galuega totino.”

 |  Ministry  |  ,

ff.2, 3: E faapefea ona faataunuu le valaauina o le auauna? Ua ta’ua muamua mea e le faia e le auauna:
(a) “Na te le alaga.” (He will not cry.);
(e) “Na te le leo tele.” (He will not lift up his voice.);
(i) “e le lagona foi lona leo i le ala.” (He will not make his voice heard in the street.).

Read More Post a comment (0)

(EFKAS) Fono Tele III: Iuni 12, 1982

SU’ESU’EGA I LE TUSI PAIA — Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa (EFKAS) — Fono Tele III — Iuni 12, 1982
Upu Tomua:
Ua ou fiafia lava ina ua ou maua lenei avanoa e toe faamanatu ai mea sa tutupu i tausaga ma aso ua mavae, a e maise lava i le soifua tuputupu a’e o le Ekalesia Kerisiano i le atunuu o Samoa ma ona tagata talitonu i le Alii le Atua, i le ola fesuisuia’i o mea e tutupu i lea augatupulaga ma lea augatupulaga—o le faailoga o le tupu a’e pea aua o lo’o ola. O se fiafiaga ia te a’u, ina ua ou tau ane i nisi nei o galuega faale-Ekalesia sa tofia ma

Read More Post a comment (0)

Ua valaauina e fai ma Faifeau Samoa i le Ekalesia EFKAS i Leone.

Upu Tomua: O le finagalo o le Alii e valaauina ai ana auauna, e galulue mo lona finagalo paia i nuu ma ekalesia. O le faamoemoe pito taua o le auauna, ia faalagolago mea uma i le mana malosi o le Alii o Iesu Keriso, o ia lava o le pogai o mea lelei ma le manuia o lana galuega i le lalolagi.

Read More Post a comment (2)

“What is behind the religious life of the Samoans.”

As a Samoan pastor (minister) in a Samoan Church, pastoral care is not a question who requires to do it, but a question of whether: Do you understand who we are—the victims, the hearers, the constituents, and the pastor.
It is not a question of whether are we believe in God, but a question of whether: Are you keeping the ‘promise’ to worship God, in the light of your birthright (the Samoan culture).
The role of the Samoan minister in the community: There are three levels in which the minister is functioning and carrying his/her responsibility in the eyes of the Samoan community: (1) Traditional — as practice by the Congregational, Roman Catholic, and Methodist.

Read More Post a comment (3)