Special
[Samoa News---June 2012]
The Congregational Christian Church of American Samoa lost one of their longest serving pastors who passed away Wednesday morning at the LBJ Medical Center with his wife Simoe and their two children Menorah and Hesedh at his side. Rev. Elder Masalosalo Sopoaga of Salelologa, Samoa, died of pneumonia; he was 73, said his son Hesedh Sopoaga, who is a police officer. Hesedh told Samoa News that his father was hospitalized for about a month before he died.
Menorah said her father was the principal at Malua Theological College in Samoa in 1970 and had also served as the church minister of the CCCS at Solosolo village in Samoa. She added that after his service in Solosolo they came to American Samoa in 1981, where he served at the CCCAS in Pago Pago for 30 years, until his retirement in 2010. Menorah said her father would have been 74 on August 13, 2012.
Menorah said her father taught at the Kanana Fou Theological Seminary part time while serving as church minister at the CCCAS in Pago Pago. Rev Sopoaga was also a member of the board of regents of the Kanafou Theological Seminary. She noted her father also served as chairman of the ASG Parole Board during the administrations of governors A.P. Lutali and Uifaatali P. Coleman. “My father always put his work as a church minister first before anything else because of his calling to serve God’s people,” said Menorah, his daughter. “He is a very patient person. When he is ill or sick, he would never admit to it — he always says that he is doing well.”
Simoe describes her husband as a person who talks a lot, was always happy, easy to get along with and treats everyone the same. Outside of his church and family, Sopoaga had been called upon many times to speak at public and government sponsored events because of the solid messages he delivered to the audience and for the fact he didn’t mince words. For example, in April 2001 in delivering the Flag Day Church Service sermon, Sopoaga told an audience of more than 300 that he is disturbed by reports of teenage girls who have been impregnated by “heartless men” and teenage daughters who have been impregnated by “heartless stupid fathers”.
Rev. Sopoaga urged the people of American Samoa to set their eyes on Christ “and make sure that your children are safe, well protected from abuse of all kinds. The same goes true, with the abuses against our own women.” Then a month later, Rev. Sopoaga was one of the invited speakers at the opening of the First National Women’s Conference. “Women, stop being satisfied with what and where you are today — get up and provide instructive comments and insightful responses (faasoesa) to the authorities for the general good of the whole,” he declared.
“Please, rock the boat of the church and get yourselves away from the roles you are playing and be able to do more good for the people,” the respected elder implored his audience of primarily women. “You are not to be eternally on the floor of the church, at the kitchen, raising funds, being women deacons and faletua, and whatever you’re made to do now in the church,” he said.
Funeral services for Rev. Sopoaga are pending and Samoa News extends our condolences to the grieving family.
L A U G A
Tusi Faitau: Salamo 127 & 128
Matua – Salamo 128:3 & 4: “E avea lau ava pei o le vine fua tele mai i totonu o lou fale; o lau fanau e pei o tama’i olive e vagavagai lau lao’ai. Faauta, e faapea ona manuia o le tagata e mata’u i le Alii.”
Manatu Autu: “O le ata e taula‘i i ai le manuia o se aiga.”
Upu Tomua: O upu o le Matua—o le lauga. Ua tautala faa-tama le fai-Salamo i ona moomooga ma sa’afi’afiga mo lona ‘auaiga: “…lau ava pei o le vine fua tele mai i totonu o lou fale; o lau fanau e pei o tama’i olive e vagavagai lau lao’ai…e faapea ona manuia (o) le tagata e mata’u i le Alii.”
Tama e o le Ekalesia, o fea o i ai sou lagona i ou tiute faa-tama o le aiga? Silasila foi: Soo se tagata faimalaga i le sami, laueleele ma le ‘ea, e tatau ona iloa le taunuuga o lona faamoemoe—o fea e taunuu i ai.
A o le va o le amataga ma le taunuuga, o le ogaala lea e le o mautinoa, pe i ai se mea e ono tupu mai ai. O le pogai lea e tatau ai i le tagata faimalaga, ona sailiili po’o fea le ‘auala pito sili ona saogalemu. O le ata lena o le tagata saili manuia mo le lumana’i, i ana fuafuaga ma manatunatuga a o lei savalia le ala.
E faamanatu mai pea e le Tusi Paia le ala tonu, le ‘auala sa’o e tatau ona uia e le tagata talitonu ma faatuatua i le Atua, aua o le faasinoga lena e le popole ai pe atuatuvale ai i se mea e tupu i le ala—aua e manuia ala o le Atua. Ua ‘aumai ai i lena ata le tala i le tama o Aperaamo, lea ua ta’ua o le “tama o le au faatuatua.”
Ae o lena faasinoga ua ’aumaia ai faatasi ma mea e tatau ona faataua i le soifuaga faa-tama. Ua fai lena ma autu o le soifuaga faa-tama; e fai foi lea ma Tulafono o le tama fia manuia lona ‘auaiga:
Tulafono 1: Tautala i le faamaoni;
Tulafono 2: Ia fiafia e talatalanoa faatasi;
Tulafono 3: Tatala le avanoa e talia ai fautuaga;
Tulafono 4: Ia maua e matua le agaga o le alofa;
Tulafono 5: Ia i ai le mafutaga a matua ma le fanau;
Tulafono 6: Ia i ai se lagona o matua ia manuia le fanau.
Manatu #1: Ia tautala ma le faamaoni, tautala matua i mea tonu.
(a) Afai e le tautala matua i le faamaoni, e le taumate o le a tupu le le-fiafia o le fanau. E iai taimi e le tautala ai matua i le tonu, ae maise pe a faalilolilo ma nana se tulaga i fanau.
(b) E fai foi ma masani a nisi o matua le ufiufi o uiga moni ma amioga masani i luma o a latou fanau; e pei o nisi o faaupuga: “Sole, suga, aua lua te faia uiga na ou te le fiafia i ai.” Peitai ane, o uiga lava na o loo faia pea e le tama ma le tina.
A faamaoni matua i upu e tautala ai, e faapea foi ona mulimuli le fanau, ma tupu mai ai se tulaga manuia i le lumanai.
Manatu #2: Ia fiafia le tama e talatalanoa faatasi le aiga.
(a) Ia talatalanoa faatasi matua ma le fanau. O iina e fausia ai le olaga soofaatasi o manatu ma mafaufauga taua, aua le faatinoina o mea lelei. (b) I totonu o le talanoaga faatasi, e mafai ai ona avatu upu apoapoai ma fautuaga faamatua i fanau. Ae aua nei galo ai iina, e sili ona taua le faatinoga nai lo na o mafaufauga o le loto. [c] E faatusa lenei fesootaiga o matua ma fanau o se faitotoa o se fale; a leai se faitotoa, e le maua foi se avanoa e mafuta atu ai ma feiloai.
Manatu #3: Ia i ai se avanoa e talia ai manaoga tatau.
(a) E tupu le fiafia i fanau ina ua talia e matua o latou manaoga tatau. O le mafuaaga lea o le ola fiafia. Peitai, e tatau ona talia faatasi ma le faautauta tonu. (b) O le talia o manaoga tatau o le tagata, o le faamalosia foi lea o taleni ma mea-alofa mai le Atua ua tuuina i le tagata soifua—e faaaogaina ai, e galueaiina ai ma faatino se manaoga lelei.
Manatu #4: Ia maua e matua le agaga o le alofa atu.
(a) Ia i ai le alofa i le va o matua ma fanau. E masani ona tupu le le-fefe ma le mimita i fanau, ona o le faalagolago i matua—ina ua mautinoa o se tama, poo se tina e tumu i le agaga alofa. (b) O uiga ia o se tama, poo se tina, e mafua ai ona tosina atu loto i fanau—e faapea foi i fanau i matua, ona o le alofa ua faatinoina i e alolofa atu i ai.
Manatu #5: Ia i ai le mafutaga a matua ma le fanau:
(a) E tagi le pepe ona ua i ai se mea ua mana‘o i ai. A faaupu le lagona o loo iai i le tagi a le pepe, ona faapea lea: “O oe le tina ma le tama: O fea ‘ea ua oulua o i ai ina ua ou manaomia se fesoasoani?”
Tulafono #6: Ia i ai se lagona o matua ia manuia le fanau.
Ua taatele faafitauli i tupulaga i nei ona po, ona ua le faataunuuina e matua manaoga tatau o fanau. Ua tuulafoai nisi o fanau ma ua fai ma tama-tausi a le malo—aua ua leai se tama poo se tina. A o nisi foi o taimi, ua na ona faatasi i le tino, ae mamao, mamao ese lava le mafaufau ma lagona. O lona uiga, e le o iai se manatu mamao mo se lumanai manuia o le fanau.
E i ai lagona faapitoa o fanau latou te manaomi’a ai se faasinoga tonu mai matua: e fesili atu ai i le tama, poo le tina mo se tali mai. O le upu moni, e fia maua e fanau se mafutaga talatalanoa ma o latou tama poo le tina.
Tama e, o lau taitaiga lelei ma le tonu e manuia ai lou ‘au aiga. Afai e galo ia te oe ou tiute tauave faa-tama lelei: Tama e o le Ekalesia, ia aumaia le faaa’oa’oga ma le faata’ita’iga o se tama-lelei ua ta’ua i afioga a le Atua, e fai ma “ata” e taula’i i ai se manuia lumanai mo lou ‘au aiga i lenei tausaga faale-Aso o Tama i le 2008.
A o ‘oe le tama o le aiga, ia faamausali nei lou faamoemoe pito taua, o Iesu Keriso o lou Ta’imua i mea lelei uma mo le manuia o lou ‘au aiga: Aua na soifua mai o IA o le Alo Pele e toatasi o le Atua le Tama, na auauna ma le faamaoni, na usiusita’i i poloaiga ma faatonuga uma na finagalo i ai le Atua le Tama, na o’o lava ina tuulafoa’iina ai ma inosia se ia o’o i lona maliu i luga o le satauro. A e le’i tumau i le tuugamau. Na toe soifua mai—o le faailoga ua manumalo le ola i le oti. Na afio IESU i le lagi e faatasi ma le Atua le Tama; na avea e fai ma Fautua, ina ia faamagaloina a tatou agasala. O le ata atoatoa lea, ua manumalo le Keriso, o lea ua tatou manumalo faatasi ai—pe a fai tatou te salamo ma faatuatua, i lea Togiola ua uma ona saunia mo le lalolagi agasala.
I le suafa o Keriso Iesu lo tatou Alii.
AMENE.
———————————————————————————————————————
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
Leone – 06/15/08
Aso Faailogaina o Tama 2008.
——————————————————————————————————————–
1. 06/15/08: Leone/taeao – Fathers’ Day ;
2. 06/20/93: Fort Lewis – Father’s Day;
3. 06/21/87: Seattle-II.
4. Sunday after Pentecost .
——————————————————————————————————————
Revized for Website: 11/24/10
UA LAUILOA SAMOA I ANA AGANUU
Ua tatau ona malamalama le to’atele o e ua nonofo ma aumau i fafo atu ma Samoa, e pei o Amerika, Niu Sila, Ausetalia, Siamani, Iapani, Korea, Kanata, ma isi atunuu o le lalolagi: E numera muamua Samoa i ana aganuu i le tele o atunuu malamalama o le lalolagi. E i ai atunuu o le lalolagi e o’o mai i le aso nei, o lo’o soifua pea i tu fa’a-anamua.
O le uiga o le “numera muamua” o Samoa i le lalolagi:
(1) E leai se aganuu e ta’ua, o “aganuu faa-Amerika” mo tagata maliliu, ua na o “aganuu faa-Initia Amerika”, pe a fai e mafaufau i le taunuu mai o papalagi, o loo nofoia laueleele o Amerika e tagata nonofo tumau ai mai le amataga—o tagata Initia Amerika ia.
(2) Atonu e talafeagai ona faapea: o “aganuu faa-Papalagi” mo tagata-papa’e pe a maliliu; po’o “aganuu faa-Aferika” ma tagata-uli; po’o “aganuu faa-Asia”, e aofia ai tagata na tupuga mai i atunuu o Asia (Saina, Iapani, Korea, Filipaina, etc.).
(3) O le ta’ua o tu ma aga-i-fanua (culture), ua ese’ese lona faamatalaina i atunuu ma lanu, e pei o le—lanu pa’epa’e (papalagi); lanu uliuli (atunuu o Aferika); lanu ‘ena’ena (polenisia); lanu samasama (atunuu Asia); ma le lanu mumu o Initia Amerika).
(4) O le talafa’asolopito o le lalolagi i le amataga, e le o mautinoa lelei se tupu’aga e tasi o tagata papa’e (papalagi), a e sa ta’ape’ape solo i lau’ele’ele o Europa, pei o Egelani, Rusia, Farane, Siamani, Sepania, ma isi lava atunuu i le konetineta o Europa.
(5) E iloa lenei talitonuga pe a faitau i le Tusi Paia, i le faatinoina o le nuu o le Atua, e pei ona ta’ua ai Isaraelu ma atunuu o Arapi, ma le tele o atunuu faapaupau. E aliali mai, sa iloga le lanu uliuli i le atina’eina o le lalolagi-o-tagata, pe a fuafua i taimi o le Tusi Paia.
(6) O le atunuu o Amerika (Iunaite Setete), e pei ona lauiloa i le lalolagi i nei onapo: e leai ni ana tu po’o ni aga-i-fanua tuma’oti; a e ua fefiloi tu faapapalagi, tu faa-Aferika, tu faa-Asia, e le taumate o i ai foi ma sina vaega mai tu ma aganuu faa-Samoa.
(7) O tala tusitusia faatatau i le amataga o Samoa: E talitonu tagata Samoa, o i latou na tutupu mai lava i le “manava” o le laueleele o Samoa. O ona tagata, ma lona tuputupu a’e, se ia o’o mai i ona po nei, ua uma ona tofitofi le tagata ma lona tiute tau’ave i totonu o le li’o faale-aiga, faale-nuu, faale-itumalo, se ia o’o lava i le atu-Samoa atoa.
(8) E o’o mai i nei ona po, o lo’o taumfai pea Samoa e tumau i ana aganuu na amata mai ai. O le mea lea, e “numera muamua Samoa” i ana tu ma ana aga-i-fanua i le lalolagi malamalama o onaponei.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
LAU’AVA FAA-SAMOA
Afai o se maliu e faatino ai faiga faa-Samoa, e mautinoa lelei lava le ese’esega o faatinoga e molimauina e tagata maimoa ma matamata i faiga faa-Samoa, i ana aganuu ma fa’aaloaloga i le taimi o le lau’ava. O le faatinoga la o le lau’ava faa-Samoa, a e maise lava pe a taualoaina ana aganuu ma fa’aaloaloga faa-Samoa, e i ai lava faiga ua masani ai le atunuu, o iina e iloa ai le “uta ma le tofa”: o lona uiga, o tagata ua masani ma mulimuli i faiga faa-Samoa na faatinoina mai tausaga e tele ua tuana’i; o le faataitaiga:
(1) A logotala le aiga-potopoto i le faalavelave (maliu), e ao ona faia se faatonuga a le Matai pito maualuga o le aiga. Na te faatonu le aiga-potopoto i le mea e faamaopoopo i ai le aiga atoa, mo le tslanoaina o fuafuaga ma tonu o le lau’ava.
(2) Afai ua maliu le Matai (ulu o le aiga): o le fanau-tama ma teine faapea le tina, e faatinoina sauniuniga mo le teuteuina o le “tino maliu” o le tama (e.g.: la’ei, pusa, fanua-tanu ma nisi mea e tatau mo le teuteuina o le tino-maliu i lona nofoaga tumau). A e le gata i lea, e sauniuni foi le tina ma le fanau, aua sa latou fesoasoani e tuuina atu i luma o le Matai ma le aiga-potopoto, aua le lau’ava ma fa’aaloaloga faa-Samoa.
(3) O le Matai o le aiga-potopoto, o ia lava le ulu o le aiga; e faalagolago foi i ai tonu ma fuafuaga uma, mo le ta’uleleia o le aiga-potopoto. E le tasi se suafa matai Samoa i totonu o se aiga-potopoto; ma o isi matai o le aiga, e mafai ona fesoasoani ini manatu ma ni mafaufauga i le faafeagai ai ma le faalavelave (maliu), e peiseai e faufautua ma faatupu manatu i fuafuaga e fai faale-aiga potopoto.
(4) A o’o ina aofia faatasi le aiga-potopoto, e fai sa latou saoga (tupe, toga, po’o nisi lava sauniuniga i le itu i le tino), aua le taliga o paolo ma gafa, o uo ma e masani e fai mai. Manatua, e lua lava itu ma’oti i le faafeagai o ‘aiga ma paolo: o le itu-tama, ma le itu-tina: (a) Ae le tutusa foi faiga, o le uta ma le tofa, i le tele o aiga-potopoto. O nisi e fa’amaopoopo ‘ese’ese muamua, a e faatasi mulimuli ane ai; a o isi, e sasao faatasi lava. (e) O le tu’ufa’atasiga o le tamaoaiga ua saunia e le aiga-potopoto, e ma’oti ese lava le fesoasoani mai le fanau ma le tina o le ua maliu, po’o le fanau ma le tama mo le faatinoina o le lau’ava. E peiseai, e mafai ona faafaigofie le faasoasoaina o se tamaoaiga ua totoe, pe a mae’a le lau’ava ina ua ma’oti vaega eseese ia e pei ona ta’ua i luga: aiga-potopoto, ma e ua faasinotonu i ai le faalavelave (tina ma le fanau, etc.).
O FA’AALOALOGA FAA-SAMOA:
E fai ma faamoemoe o le tofa mamao nisi o alaga’upu faa-Samoa, e faapea: “E le pulea mai tua aiga … E le lotea muamua le si’usi’u a e tuu le pogai.” O le Matai, o le ulu, a e vae ma lima le fanau, faapea le malosi o taulele’a ma tama’ita’i talavou. O le tina, o ia lava o le faufautua. O le matai faitogafiti, e lilo nei a e iloa mulimuli ane i se aso; a o le matai faamaoni, e alofa i ona aiga. E fiafia foi le aiga-potopoto e tautua ana saunoaga, aua le manuia o aiga i le lumana’i—fetausia’i ma nonofo i le fealofani.
O le soifuaga faa-Samoa, e muamua lava le fa’aaloalo. E fa’amaonia lea tulaga i upu o le gagana Samoa: e tele upu e aofia i lalo o le “vaega faaaloalo”, a e itiiti i nisi vaega tau-le-gagana. O le tele foi o tu ma gaoioiga faale-tagata, i le faafeagai o le tasi i le isi, e tele lava taaga (movements) faa-Samoa e faatatau i uiga fa’aaloalo o le tagata (faata’ita’iga, o le upu “tulou”—savali ma faano’uno’u).
O le tasi vaega taua o le soifuaga fealoa’i o le tagata Samoa, o le tausiga o “feagaiga” i totonu o le li’o faale-aiga. Faata’ita’iga: O le va faafeagai o le tuagane ma lona tuafafine. O lenei “feagaiga tausi”, e le na o se tupulaga e tasi e tau’aveina ai, a e o se tulaga e fa’aauau pea e o’o i le lua, tolu, fa, etc. tupulaga.
O fa’aaloaloga la faa-Samoa, o tu ia ma aga-i-fanua masani i aso faiso’o, ina ia faamanatu mai ai pea i le tagata Samoa ona tiute tau’ave ma matafaioi a le tagata—pe ta’ito’atasi, o le va feagai o matua ma fanau, aiga-potopoto, i totonu o nuu ma alaalafaga, e o’o lava i itumalo ma le atunuu atoa. Ae le gata i lea, o le tausia lea o le soifuaga pulea o tagata uma, i le va faafeagai o le tasi i le isi.
O AGANUU FAA-SAMOA MA LE TALA LELEI:
Ua sili atu ona faigofie le soifuaga faa-Samoa moni, i le fesootaiga ma le soifuaga faa-Kerisiano, i le ola mafuta faatasi i le li’o faale-aiga Samoa. O le faamoemoe pito taua o le olaga faa-Samoa, “Ia fetufaa’i le tamaoaiga”. O lona uiga, ia maua le ola fetufaa’i o mea uma ua maua e tagata ta’ito’atasi—e leai se tagata e mauoloa na o ia, ia leai foi se tasi e mativa na o ia. O le soifua fiafia e maua i le mafutaga fetausia’i o le tasi i le isi. E tu’ufa’afeagai lenei faamoemoe o le tagata soifua, ma le tagata e ola to’atasi—le tagata e sa’ili e ia ana lava mea, na o ia lava. Atonu o le ata lena o le soifuaga o lo’o ola ai tagata o atunuu i sisifo o le lalolagi (western civilization) i onaponei.
Afai e su’esu’e mae’ae’a i le tele o a’oa’oga a le Alii o Iesu, a e maise foi i a’oa’oga mai le ‘au aposetolo, e sili ona latalata le soifuaga mafuta faa-Samoa i le ta’ta’iga mai le Tusi Paia, nai lo le tele o aganuu a isi atunuu o le lalolagi i onaponei. E leai se mea e lelei atoatoa, e leai foi se mea e leaga atoatoa. A lelei le tagata, e lelei foi galuega na te faia; a leaga le tagata, e faapea foi ona molimauina le leaga o ana mea e fai.
Peitai, o le faautauta ma le faamaoni, e mafai ona suia ai le leaga i le lelei; o mea mataga foi e mafai ona fai ma vaaiga matagofie, e maua ai le viiga ma le fiafia. O i latou foi ua ola ma pipi’i atu pea i le soifuaga masani faa-Samoa, e fai pea ma o latou faamoemoe maualuga, le faapea ane: IA faamuamua le Alii le Atua i mea uma, ma ia viia lona Suafa e faavavau.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Saunia & Tusia: Rev. Emau S. Petaia, F.M.M.
[FAAAUAU LE FAAMATALAGA---Itulau #2]
MAFUA’AGA O FESE’ESEAIGA
E tolu (3) vaega taua e ao ina mafaufau i ai i le faatinoina o fuafuaga faale-aiga, pe a fai o se maliu o se tagata Samoa.
1. Tulaga faapitoa i le fanau, po’o matua moni.
O teuga ma le teuteuina o le tino-maliu mo le tuuina ifo i lona fonoagatumau: ua aofia ai le sauunia o la’ei, pusa-maliu, fanua-tanu, saunia o pepa o ni feagaiga—pe a i ai, ma nisi lava tulaga e faasino tonu ma a’afia ai le tino-maliu, se ia o’o ina tuuina i lona nofoagatumau.
2. Tulaga e faapitoa i le aiga-potopoto:
O le aiga faa-Samoa e aofia ai le suafa-matai, o le “ulu” o le aiga-potopoto; o fale-tama eseese, o paolo ma gafa, a e maise o taulaga-ola (Faifeau) a le aiga mo le tala lelei ia Iesu Keriso. O iina e faatinoina ai sa’afi’afiga ma ni faiga e faailoa ai le taua o le ua maliu, i le va fealoa’i ma lona aiga-lautele faa-Samoa a o soifua ma ola o ia. O le faamoemoe taua lena o aganuu ma tu masani faa-Samoa, o le pogai foi lea o fa’aaloaloga faa-Samoa ua faatinoina i taimi o lau’ava faa-Samoa.
3. O sauniga-lotu o le matafaioi a le ‘au failotu:
O sauniga faale-Lotu e iloa ai le tulaga faale-Atua o le ua maliu: O le matafaioi faapitoa lea a le Faifeau o le Ekalesia na lotu ma tautua ai le ua maliu. E faalagolago taualumaga ma faatinoga o sauniga, e le gata o se finagalo i le fanau po’o matua ma le aiga-potopoto; a e sili atu ona taua se finagalo o le sa osifeagaiga (fafine po’o le tamaloa). A e ao ina mulimuli tonu i tulaga o loo i ai le talitonuga faale-Atua o le Ekalesia na galue ai le ua maliu.
(1) E le tutusa faiga faa-Samoa: Ua ese’ese faiga ma faatinoga o fa’aaloaloga i maliu faa-Samoa i le salalau atu i atunuu ‘ese. O le vaevaeina lenei o nisi o ‘auala ua mafua ai lea ese’esega:
1. Ua ese’ese aiga: O isi ua masani ma uiga faa-Samoa; o nisi ua le o toe naunau ia mulimuli ai i ia faiga faa-Samoa.
2. Ua ese’ese nuu ma afio’aga i Samoa e tupuga mai ai aiga; e ese’ese motu o Samoa (Tutuila, Manu’a, Upolu, Savaii, Manono, Apolima).
3. E ese’ese ituaiga Ekalesia (poo lotu) ua lolotu ai tagata Samoa—lotu Faapotopotoga Kerisiano; lotu Mamona; lotu Molimau a Ieova; lotu Patipati; lotu Aso Fitu, etc. E tofu lotu ma o latou talitonuga e faatatau i le Tusi Paia ma le ola faavavau.
4. Ua i ai foi le isi vaega tele o tagata Samoa, ua nofotane ma faiava i tagata e ‘ese a latou aganuu: faapei o papalagi; tagata-uli; tagata o atunuu i Asia; ma isi lava atunuu, a e le o ni tagata Samoa moni.
5. O isi tagata Samoa na malaga ‘ese ma Samoa o lolotu; a e ua le o toe lolotu ina ua malaga i isi atunuu ese. Ua le toe i ai foi ni fesootaiga ma le soifuaga faa-Samoa na masani ai i le atunuu.
(2) E i ai lava faiga masani faa-Samoa: O le pogai lea e mafua ai aganuu ma tu masani faa-Samoa, e pei o lenei:
1. O maliu o tamaiti laiti: e le fuafuaina ai se osiga-lagi, po’o fa’aaloaloga maualuluga faa-Samoa i taimi o lau’ava (e ‘ese’ese tulaga o lau’ava—laiti pe tetele).
2. O maliu o taulele’a, tama’ita’i, po’o so’o se tasi lava e le’i faapaiaina i se tofiga faa-matai Samoa: e le masani ona fai ai se taligatoga, pe o’o atu foi ini fa’aaloaloga maualuluga faa-Samoa.
3. O maliu o i latou ua faasuafaina i suafa-matai Samoa: e aofia ai ma i latou ua faasuafaina i tofiga faale-Ekalesia (e faaatau i Ekalesia i fafo ma Samoa), e pei o Tiakono ma A’oa’o, o maliu ia e ono a’afia tele ai tulaga faale-atunuu, ma fa’aaloaloga faa-Samoa.
4. O maliu o alii ma tulafale taua, po’o suafa-matai maualuluga i le atunuu, e le masani ona faatinoina i fafo atu ma Samoa; aua e ‘ese foi tulaga e faatino ai lo latou taua i aganuu faa-Samoa.
5. O maliu o Faafeagaiga i Ekalesia: o i’oimata ia o nuu ma afio’aga i le atunuu o Samoa. O upu ua tusia o tala’aga faale-atunuu (Samoa: Ua le toe i ai ni “tupu” o Samoa, a e ua faae’e mamalu i Auauna a le Atua (Faifeau).
(3) O maliu e fai lau’ava faa-Samoa: E faapea upu faa-Samoa, “O Samoa o le atunuu ua uma ona tofitofi ona mamalu.” O lona uiga, ua uma ona faamaumauina upu ma tala e faatatau i tupuaga o aiga faa-Samoa. E pei o aiga tau-tupu ma aiga feoloolo, se ia o’o lava i aiga tulaga-tautua. E faalagilagi upu ia faale-atunuu, o “lagi”—e iloa ai po’o fea le aiga ma le nuu, o fea le itumalo, a e maise le itu o le atunuu o Samoa e tupuga mai ai; e tali le malotoga; e faatino taliga-sua ma fa’aaloaloga faa-Samoa.
1. Afai o se maliu o se tamaitiiti, po’o se maliu e le faalagilagia ai upu o lagi faa-Samoa—ona le tau faamalamalamaina lea o ni tu ma aganuu, po’o fea e tonu a o fea e le tonu. O lona uiga, o le faatinoga o mea uma o le a i le finagalo ma le loto malilie o e ua feagai ma le faalavelave (maliu)—mai le amataga e o’o lava i le i’uga. E le tau faafesiligia foi ni tulaga faa-Samoa.
2. Afai o se maliu o se matai Samoa, po’o se tasi ua taualoaina ai tulaga “faamatai-Samoa” (e pei o alii tiakono i ‘aulotu), o ituaiga maliu ia e ono fai ai ‘upu faale-atunuu, ma uiga fa’aaloalo faa-Samoa. E molimauina lea: i le faatinoga o le lau’ava o le maliu. E mafai foi ona faapea: o fa’aaloaloga faa-Samoa ia ua masani ai le atunuu, e taualoaina ai e ua maliliu ma tu’ua le malo.
(FAAAUAU PEA I LE ISI LOMIGA)
L A U G A: Aso Sa o Tina 2012.
Tusi Faitau: Mareko 3:31-35
Matua: f.35 — “Aua o le faia le finagalo o le Atua o lo’u uso lea, ma lo’u tuafafine, ma lo’u tina.”
Manatu Autu: “O le Tina o le aiga.”
Faatomuaga:
E tolu vaega iloga e fau a’i le tino o le mafutaga faale-aiga: (1) o le tama (father); (2) o le tina (mother); tolu, o le fanau (children). O le tala i le foafoaina o galuega mamana a le Atua o le lagi ma le lalolagi, o ina na amata ai lo tatou iloa o mafutaga faale-aiga: o le tama o Atamu; o le tina o Eva; ma le fanau o Kaino ma Apelu. Ana leai lenei mafutaga faale-aiga, poo pena e leai se lalolagi o tagata. Ua olaola le fanau a tagata, ma ua faato’ateleina e oo mai i o tatou auga tupulaga.
Manatu #1: Ua iloa mai i le amataga, e i ai le vaega taua ua faasino tonu i le itupa o tina.
Ua avea foi le taua o le tina i totonu o aiga, ma auala o le faamamaluina o lona tulaga i le olaga faale-tagata i le va feagai ma le tama faapea le fanau. Peitai, e faamata e faigofie ona faamatala lenei taua o le tina i upu ma faamatalaga, a o lona faatinoga e matua faigata lava ona mulimuli tonu ai le to’atele o tina, i mea e faa’atoatoaina ai le mamalu ma le aloa’ia o ia i totonu o aiga, i nuu ma malo, a e maise i ekalesia.
Ua le matua iloga lenei tulaga i aganuu ma tu faapapalagi, a e maise o e ua manatu ua tutusa le tana ma le fafine; ae i la tatou faa-Samoa, e manino lava le itupa o tina: i faletua ma tausi; o ‘aualuma poo mafutaga a tina i le ekalesia. O a tatou upu masani, “Ia ave muamua le faaaloalo i tina.”
A tuu ane i le li’o faale-ekalesia, ona tatou iloa lea, e tele le taua ma le faaaloaloina o le tina i le galuega o le Tala Lelei a Iesu Keriso. O iina foi, e iloa ai le ola le atoatoa o le tina i le faatinoina o mea e taua ai lona tulaga i totonu o mafutaga faale-aiga, faale-nuu, ma faale-ekalesia.
Ae iloa gofie foi le eseesega o le tina-le-lotu, ma le tina e fiafia ma to’aga i le lotu. Aua o le tina-lotu na te faamalosi e faaa’oa’o ma taumafai e mulimuli i faaa’oa’oga mo tina fai mea
lelei o le Tusi Paia; o le tina-lotu foi, e iloa ma malamalama i le i’uga lelei ma le i’uga leaga o le tina, e pei ona faailoa mai i le Tusi Paia. O le tina amiolelei, o le pale lea i lona aiga; a o le tina amioleaga, e leaga lava lona i’uga. E ‘ese le manaia ma le logolelei o tala i tina lelei; tina faatuatuaina; tina faamaoni ma le lotomau; a e maise o le tina e tumu i le alofa ma agamalu.
Manatu #2: E le tasi se faiga e faatino ai le taua ma le mamalu o le tofi faa-tina.
Se’i manatunatu i le Feagaiga Fou, ini tina aloa’ia ma le tausa’afia. E ui i le to’atele o tina, e to’atasi le tina ua tuuina i ai le faaaloalo maualuga: o Maria—o le tina o Iesu, le ua fai ma o tatou Mesia, a e o le Faaola o le lagi ma le lalolagi atoa. Ua le oni ana galuega tetele na fai ua mafua ai le taua o Maria, ae ua iloga ma taualoaina ona o le tupu’aga o le Mesia le Faaola; o le tupu’aga o le toe faatuina a’e o le tagata mai le leaga ma le agasala. Na le amana’ia ma le taua i manatu o tagata o le lalolagi, aua na auala mai i se tulaga maualalo ma le faatauvaa i manatu o tagata. Ae o le filifiliga faale-Atua, o ina e auala ai le faamaualugaina ma le ta’uamiotonuina.
O le lelei ma le manuia o galuega a le tagata: o ‘Oe le tina o le aiga, e faatoa iloa lelei lava ina ua matutua lau fanau, o iina e faatoa iloa ai pe na faapefea ona faatino lau mafutaga ma le tama (father) o le aiga, ae maise o lau fanau. E iloa i lou leo, i lau tautala, ma mea uma na e faia i lou soifua. E le o ‘Oe tina e faia lou molimau i luma o le Atua, ae o se ua filifilia na te molimauina lou soifua ina ua ‘uma au galuega i le lalolagi lenei. Afai e lelei, o le a vi’ia lava ‘oe; ae afai e leaga, o lou lava lea i’uga e leaga.
O iina tonu e faatatau i ai le fetalaiga a Iesu, “Aua o le faia le finagalo o le Atua o lo’u uso lea, ma lo’u tuafafine, ma lo’u tina.” O lona uiga, o le tulaga faa-tina, e le ose mea e gata lona taua i le li’o pumo’omo’o tau lava o le tama (father) ma le fanau, a e sili atu i lena.
E mana’omia ma fia vaaia le alofa faa-tina; e fia maua le loto finafinau faa-tina; e i ai foi le faatuatua faamaoni faa-tina. O uiga uma ia e mana’omia i le Tala Lelei a Iesu Keriso. A o uiga faasausili o le lalolagi, o uiga na na te’ena e Iesu i lona va faafeagai ma ona matua. E le o uiga ia e iloa ai le taua ma le faamamaluina o le tina (mother).
Ona o lenei aso ua faapitoa (mother’s day) mo tina uma, e le gata i le lalolagi a e faapea i totonu o mafutaga faale-Aiga o le Atua, ou te faapea atu ai:
TINA e, ia tautuana ma ‘oe lou tiute. E le’i aloa’ia le tina o Maria ona o nisi lava uiga masani faa-tina, tasi lava le mea pito taua, ia avea ‘oe, ia ‘avea outou ma tina e tutupu mai ai mea lelei ma mea sili; ia avea ‘oe e fai ma auala mai o faamanuiaga mai le Alii le Atua i lou aiga, lou nuu, a e maise o lau mafutaga faale-ekalesia.
O mea lelei uma, o uiga tausaafia uma e te faia i le olaga lenei, e mulimuli atu lava ia te ‘oe, pe a oo i le i’uga o lou soifuaga faale-tagata. Ia avea foi ‘Oe ma “Maria” i le Tala Lelei ia Iesu Keriso, aua o lou manuia lea o loo faatalitali mo ‘Oe, ua ‘uma ona saunia i le ola faavavau.
Ona o Keriso Iesu lo tatou Alii ma le Faaola.
AMENE.
————————————————————————————————————————————————————-
Saunia: Rev. Emau Petaia, Faifeau Manumalo Penisione.
05/12/12
- Sii 05/08/88.
Revized for Website.
Tu ma Aganuu Faaaloalo.
Fort Lewis, Washington.
Upu Tomua:
Sa tele tausaga o nofotumau i le Iunaite Setete o Amerika: sa faafeagai ma galuega i ituaiga kamupani eseese, na ‘auai foi i a’oa’oga, kolisi ma iunivesete, i le tele o tausaga. E eseese setete na ‘aumau ai, ma fefiloi faatasi ai i le olaga masani o atunuu i sasa’e (western cultures). Na silia ma le tolusefulu tausaga o nofotumau i Amerika. Ae ui ina tele tausaga na tuua ai le atunuu o Samoa, a e sa le avea lea ma ala e vaea ai lagona po’o manatu e masani ai le tagata Samoa moni. Ma, ua avea foi le tele o tausaga talu ona feagai ma vaaiga eseese o tu ma aga-i-fanua a isi atunuu, ua fai ma ‘auala ua tupu ai lagona ma manatu: O le a se ituaiga suiga o le a o’o atu i ai Samoa ma ana tupulaga fai mai i aso o lumana’i ai? Limasefulu, po’o le selau foi o tausaga?
E le tasi se ituaiga vaaaiga o le olaga, ua fefiloi ai ituaiga aganuu eseese; e eseese foi le faauigaina ma le faavasegaina o taofi ma manatu e mafai ona faia e le tagata vaavaai ma matamata, a o alo atu itu tauva se lua po’o le sili atu, po’o ai na te maua le manumalo ma le sini ua faamoemoe i ai.
Ou te ‘aumaia ni “ata” tuma’oti se lua e fai aga’i i ai se faatusatusaga: Muamua, o tausaga ua mavae; Lua, o tausaga i onaponai, po’o tausaga o le Luasefulu-Tasi seneturi.
1. O LE ATA O MEA NA TUTUPU I LE AMATA.
Na amata ona malaga ese le toatele o tagata mai le atunuu o Samoa (Amerika Samoa), i le tausaga na suia ai le faigamalo sa i lalo o le U.S. Navy (1900—1950), i le faigamalo sa’oloto, ua ta’ua o le “malo savili” (civilian government).
E silia i le faitau aofai o le to’a afe tagata na malaga ese mai Amerika Samoa i le 1950—51. O le to’atele o i latou ia, sa taunuu muamua ane i Honolulu, Hawaii, a o nisi sa malaga ane i San Diego, Kalefonia, o le tasi nofoaga tele o le U.S.Navy.
Sa le’i faigofie le taunuu ane o lenei to’atele o tagata, aua ua fou le atunuu ma le laueleele, a e maise o uiga faale-soifuaga na le’i vaai muamua ma ola a’i, e pei ona i ai i le atunuu o Samoa. Ae le gata i lea, o mafaufauga ma le vaai faale-tagata sa itiiti ma pumoomoo, na o nai motuiti o le atu-Samoa; ua oo nei ina lasi ma tutupu lagona fou—ua vaavaai atu i se lalolagi tele, ma fiafiaga faale-soifuaga e lasi ma anoano.
Ua oo ina tutupu lagona faalemafaufau mo le lumana’i, ae le o le toe foi i tua. O lenei foi lumanai, e foliga e le toe fia tautala i taimi tuanai, ae fiafia e talia mea fou mo le faamoemoe alualu pea i luma. Ae ui i lea, e manatua pea upu a le failauga poto o le Tusi Paia, ua faapea mai: “E leai se mea fou i lalo o le la.” O lona uiga, o mea uma na faia i le mana o le Atua mai le amataga, o loo i ai pea e oo i le faavavau.
O le soifuaga o “mea ola” uma na faia e le Atua ma tuuina i le lalolagi, e tofu ma lona amataga; e amata ona tupu ma ola, ae i ai le aso ma le taimi e toe foi ai le “lefulefu i le lefulefu, o le efuefu i le efuefu”—o le i’uga lava lea o le ola sa i ai.
Ua sili atu i le lima-sefulu tausaga talu ona tupu le ulua’i malaga ‘ese toatele o tagata Samoa mai lo latou atunuu (1950-52). Ua oo ina tagata-matua lea taimi. A mavae le lima-sefulu o tausaga, ma faasolo atu pea tausaga i le fitu-sefulu (70), ona ou manatu lea ua aga’i ina fai ifo le malosi, e pei lava foi ona a’oa’o mai i le Tusi Paia, i le taua i le tagata ona faitau ona tausaga o lona soifuaga i le lalolagi.
O le agaga o loo fia tulituliloa i lenei tusitusiga: E oo ina toe foi manatunatuga ma mafaufauga o le tagata i le mea na amata mai ai i lona soifuaga faale-tagata. O lona uiga, “e moemiti” i mea sa ui mai ai i lona soifuaga faale-tagata i le lalolagi. O lenei “moemiti” e aofia ai saafiafiga o le loto. Ae o le fesili tele o loo i ai i ia saafiafiga: PE FAAPEFEA ONA OU TOE FO’I I TUA?
2. O LE ATA O MEA UA TUTUPU I ONAPONEI.
Na tula’i se tasi o alii-tiakoni i le fonotaga faale-Ekalesia, ma fesili e faapea: “O le a le faiga tonu faa-Samoa e tatau ona fai a’i maliu, ina ia fesoasoani i le fenumia’i ma faafitauli o aiga i tulaga tau maliu o tagata Samoa i nei atunuu?” (E foliga e faatatau lona faatinoina.)
Sa le’i faigofie ona tali atu le Taitaifono a le Ekalesia i lenei fesili. Na o’o ina toe faapea atu le alii-tiakono e ona le fesili: “Afai ua le mafai ona talia la’u fesili; tuu a ia, se’i o’u talanoa i le Faifeau, atonu e maua mai ai se tali.”
Ua aga’i ina “tagata matua” le soifuaga o le tama Samoa na tu’ua lona atunuu moni i le 45 tausaga ua mavae. Ua aga’i nei ina amata toe suia lagona faalemafaufau sa i ai, ina ua i ai lona potomasani mai le ulua’i taimi na faatoa vaai ai i le laueleele tele ma le anoano o faafiafiaga eseese o le lalolagi— “Se! o mea lava ua masani ai!” Ua iloa nei, e toe foi lava mea uma i le mea na amata mai ai; a e tumau lava le Atua i ana mea na fai.
O le ata lenei o mea faigata ma faafitauli: Na maliu se tasi o tulafale taua i le Ekalesia; a e o lea foi matai Samoa, o loo umia se tofiga taua i le Ekalesia. Ua oo ina taupulepule le fanau, o uso ma tuafafine mo fuafuaga aua le faalavelave (maliu). Peitai ane, sa eseese o latou talitonuga i faiga tonu ma aiaiaga e tatau ona faatino ai fuafuaga mo le faalavelave.
Ua aliali mai, ua lua ni talitonuga maumaututu e ono faatino ai lenei faalavelave: Muamua, o le talitonuga o le fanau, o i latou e i ai le pule-atoatoa e faatino ai fuafuaga uma mo le tino-maliu o lo latou tama. Lua, o le manatu o tuafafine ma uso o le ua maliu, e tatau ona amana’ia se finagalo o le aiga-potopoto. O lona uiga, e tatau ona mulimuli le fanau i se mea ua i ai le maliliega tuufaatasi o aiga, paolo ma gafa—faatasi ma se mana’oga o le fanau, o tuafifine ma uso moni o le ua maliu.
Sa faigata lenei mata’upu i itu e lua, e ui lava ina tele ni mafaufauga ma ni manatu na fautuaina ai le fanau ina ia faamalolo so latou taofi. Peitai, sa le mafai lava; na oo ai ina “lua ni lau’ava” o lea maliu—e ala i faatinoga o faaaloaloga ma tu masani a le atunuu o Samoa, a e maise i nuu faale-Ekalesia ua fai ma alaalafaga e mapu i ai tama-fanau a le atunuu i fafo mai ma Samoa.
A o le mea pito sili ona faigata, ua oo ina aafia ai ma le galuega a le Faifeau Samoa, ona ua fe’ese’esea’i talitonuga o tagata lolotu.
(FAAAUAU PEA I LE ISI LOMIGA]
[Tusia: Rev. Emau Petaia, Faifeau Manumalo Penisione].
L A U G A
Tusi Faitau: 1 Korinito 15:19-26
Matua - f.26 – “O le toe fili e faaumatia, o le oti lea.”
f.20 – “A o lenei, ua toe faatuina mai Keriso i e ua oti, ua avea ma faapolopolo o e ua momoe.”
Manatu Autu: “O le manumalo i tala atu o le tuugamau.”
Upu Tomua: Ua tusia e Paulo, “Ua toe faatuina mai Keriso i e ua oti.” O se faamatalaga e ese lona taua i le Tusi Paia atoa. E foliga e faigofie, peitai, o lona faatinoga ua aliali mai ai—e matua tele le mau taofi ma talitonuga.
Tele ituaiga lotu i le lalolagi, ua tofu ia talitonuga ma mea e faa’autu i ai a latou a‘oa‘oga: O le lotu Puta e tapuai i faatagata; o isi e tapuai i le la; a o nisi foi e tapuai i se tagata-ola e mata-saua ma fefefe ai tagata.
Ae tasi le lotu e faa’autu ana a’oa’oga i lona Ta’ita’i na maliu a ua toe-tu mai—sa oti, a ua toe soifua: “E le’i toe maliu lava e oo i le faavavau.” O se mea e ofo ai, o lotu pito tetele i le lalolagi: lotu Kerisiano, lotu Moameta, lotu Iutaia—e faavae mai uma lava i le aai o Ierusalema.
I le aso o le Eseta, e matua faatumulia Ierusalema i tagata lotu Kerisiano, ma le lotu Moameta. O se vaaiga pito iloga i tagata maimoa: E fiafia le Kerisiano ona o le Eseta, e faailoga ai le Alii Toe Tu; a o tagata Moameta, o le faamanatuina o lo latou Ta’ita’i na maliu, o loo tanumia pea e o’o mai i le aso nei.
Tatou te manatua le Ulua’i Aso Eseta—o le taeao na usu po ai Maria le Makatala, ma isi fafine i le tuugamau na foa i le papa o Iosefa le Aremataia, ae taunuu atu ua leai se IESU. E peiseai o se tuugamau na o le tolu aso e faaaoga ai, ma toe faafoi ia Iosefa e ona le fanua.
O le amataga o le lalolagi na faatoilaloina ai le tagata, ua tusia i le Kenese, o le poloaiga e i ai le aso e tuuina mai ai le manumalo i le tagata mai ona fili. E le o se manumalo faafitafita tau; ae o le faatoilaloina o le oti i le le-toe oti lava; e faatoilaloina foi le tanumia, i le toe-tu mai. Ae le gata i lea, o Le sa faatauvaa i manatu o le lalolagi, e faaeaina i le Nofoalii ma le Atua le Tama—o le manumalo e le mafaia i se isi malosi faale-lalolagi, vagana le finagalo o le Atua le Tama. O le manumalo na mitamita ai Paulo, e pei ona tusia ma molimau ai—o le uiga o le manumalo e maua i le Tupu ua toe-tu mai; o lena ua maua ai lo tatou faamoemoe taua lumanai—o le ola faavavau pe a salamo ma faatuatua.
MANATU #1: O lo tatou faamoemoe i le toe-tu o Keriso—e i tala atu o le tuugamau.
“Afai e gata i lenei olaga mea tatou te faamoemoe i ai ia Keriso, ua sili lo tatou malaia i tagata uma lava.” [15:19].
Na iloa e Paulo lona tulaga a o lei avea ma tagata Kerisiano. Na iloa foi e Paulo o fiafiaga ma le manuia faale-tino, o mea e gata i le olaga nei: aua o le tuugamau, o le muta’aga o mea e vaaia faale-tino. Peitai, o mafaufauga faale- Kerisiano, e le o le tino e gata ai: E le gata i le olaga nei…ae o le faamoemoe e i tala atu o le oti ma le tuugamau.
Na soifua Iesu i le soifuaga moni faa-tagata-ola; o le iuga o le tagataola—o le oti. Ae o le Toe-Tu mai o IESU, ua iloa ai o le manumalo e faatino i tala atu o le oti.
E leai se lotu na te a’oa’oina lea talitonuga, vagana le Kerisiano. O le pogai lea ua le taua ai i le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa ni tagata ta’uta’ua ua maliliu: E pei o Iosefa Samita; Ms. White i le Lotu Aso Fitu; po’o Paaula i le lotu Baha’i, etc.
E mitamita le Kerisiano, e pei o ‘oe ma a’u: O le aso Eseta, na o le Toe-Tu e taua—e leai se isi mea i ona tala atu. Faauta i le lalolagi taufaasese, ua tauau ina faamatala le Eseta i fuamoa, ma le anoano o isi mea faaopoopo ua faatupu e le lalolagi faatosina ma le tu’inanau vale. O le Toe-Tu o Iesu mai le tuugamau, o le faamoemoe pito sili ona taua i le tagata Kerisiano loto talitonu i le Ulua’i aso Eseta—le taeao na o atu ai tina i le tuugamau ma iloa ai ua tu’ufua.
MANATU #2: O le faamoemoe i lo tatou toe tutu mai ia Keriso—e i tala atu o le tuugamau.
“Ua toe faatuina mai Keriso nai e ua oti … (21) aua ua oo mai le oti ona o le tagata, ua oo mai foi le toe tutu o e ua oti ona o le tagata. (22) Aua faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso. (23) A e peitai e taitoatasi ma lona lava tofi; o le uluai fua o Keriso ia, mulimuli ane o e ua fai mona i lona toe afio mai.” [15:20a-23]
Na muamua agasala Atamu ma Eva i le faato’aga i Etena; o le faato’ilaloina lena o le tagata. Sa tele tausaga na to’ilalo ai pea. Ina ua mavae le lua-afe ma ona tupu tausaga, ona saunia lea e le Atua le ala e faaeaina ai le tagata to’ilalo: O le afio mai o le Faaola i le lalolagi, ma ola ai i le lalolagi—sa inosia ma tuulafoa’iina e tagata o le lalolagi; na o’o ina fasiotia ma tuu i le tuugamau. O le Aso Eseta muamua lava, na usu atu ai Maria le Makatala ma isi fafine i le tuugamau, ua latou vaavaai: ua leai se tino maliu o IESU o i ai.
O le faailoga lena o le manumalo, aua e le o le “oti o le iuga o mea uma, ae o le oti o le mutaaga o mea tuai, ae toe faafou i le olaga fou.” O lona uiga, o le tuugamau e le o le gata’aga, ae o le amataga o le ola-fou. Seiloga e oo i le oti, ona faatoa maua lea o le faamoemoe sili o le ‘au Kerisiano—i tala atu o le oti e maua ai.
MANATU #3: O lo tatou faamoemoe i le pule Toe Tu a Keriso—e maua i tala atu o le tuugamau.
“Ona oo ai lea i le gataaga, e tuuina atu ai e ia le malo i le Atua, o le Tama lea, pe a uma ona faaumatia e ia o alii sili uma, ma faipule uma, ma e malolosi. (25) Aua e tatau ona pule o ia, seia tuuina e ia ona fili uma lava i lalo o ona vae. (26) O le toe fili e faaumatia, o le oti lea.” [15:24-26]
Ua aumaia e Paulo lenei ata o le manumalo, aua ua faatoilaloina uma e fai fili i le malo o le Atua: e faaumatia alii sili uma, faipule uma, ma e malolosi.
Fai mai Paulo, “…e taitoatasi ma lona tofi …” o e mulimuli ia te IA ma faia lona finagalo e maua e i latou le manuia. O lona uiga, o tala atu o le tuugamau e faatasi ai ma le Alii Toe Tu, aua ua le toe i ai se malosi o le oti e faagata ai le tagata. Ae o le Toe-Tu, o le faailoga o le manumalo.
MANATU #4: E lua mea taua e maua i le Eseta Toe-Tu.
O mea e tatau ona tatou iloa ma malamalama ai:
(1) Afai e moni o i tatou o Kerisiano, o lona uiga tatou te le-popole i le “oti faaale-agaga.”
(2) Afai tatou le talitonu i le Eseta Toe-Tu, o lona uiga, ua tatou le iloa le manuia e maua i le ola faavavau.
Pe ai se a? Aua foi, e tatau ona tatou muamua ui mai i le “Aso Maliu”; ia tatou muamua iloa le taua o le “Aso Maliu”. O lona uiga, ia tatou tiga faatasi ma Keriso puapuagatia; ia tatou ui mai ma faalogo i upu faatauemu ma le itagia o le lalolagi; ae mulimuli ane, tatou te toe tutu mai faatasi ma Keriso. Faapei ona molimau le aposetolo o Paulo:
“Aua ua oo mai le oti ona o le tagata, ua oo mai foi le toe tutu o e ua oti ona o le tagata. Faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso. Ua toe faatuina mai Keriso i e ua oti, ua avea ma faapolopolo o e ua momoe.”
Pe tatou te ola, pe tatou te feoti, o fanau lava i tatou a le Atua, e ala i le manumalo o Iesu Keriso ua toe-tu.
AMENE.
———————————————————————————————————————————————————-
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
Leone – 03/23/08
Aso Sa Eseta
———————————————————————————————————————————————————
1. 03/23/08: LEONE/Taeao (Eseta).
2. 04/16/95: Fort Lewis (Eseta).
Revized for Website — 11/20/10
Faafetai ua aulia manuia lenei aso fou: Ia viia le suafa o le Alii le Atua! [Greetings!]
Ua i ai nei le faamoemoe mo le toe faaolaolaina o le galuega sa tuua ona o nisi fuafuaga sa feagai ai—ae faalagolago i le fesoasoani mai o le Agaga Paia e tonu ma lelei ai mea uma. Pe afai e i ai se fesili po’o se fautuaga e aoga ma taua mo lenei Fe’au faale-talalelei, ia faafesoota’i mai i le emeli <emaupetaia@gmail.com>, po’o le <espetaia@samoatelco.com>, po’o le Mobile (684) 252-3446. Faafetai. / Emau Petaia, F.S.
[Now planning for active continuation of this ministry which has been hold for sometime due to other commitments.]
L A U G A
Tusi Faitau: Ioane 20:19-31
Matua – ff.30-31: “O isi faailoga e tele na faia e Iesu i luma o ona soo, e lei tusia i lenei tusi. A ua tusia ia mea, ina ia talitonu ai outou, o Iesu o le Keriso lava ia, o le Alo o le Atua; ina ia maua ai foi le ola i lona suafa e outou o e talitonu.”
Manatu Autu:: “Ina talitonu pea ia.”
Upu Tomua: So’o se lauga po’o se tusi e tusia, e tofu lava ma le faamoemoe taua e taula’i i ai. Ma, o lea faamoemoe o se mana’oga e naunau i ai ina ia faataunuuina.
Ua tuana’i le aso o le Toe-Tu o le Alii, a o ona so’o ua nonofo pea ma mafaufau i mea sa tutupu—o mea e matua ofoofogia. O faamatalaga a le ‘au faievagelia, Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane—o i latou ia na faalagolago i ai le faavaeina o le Lotu Kerisiano i le amataga o le Lotu; aua o i latou foi ia sa molimau tino i mea sa tutupu i lo latou Alii.
Ua molimau Ioane: “A ua tusia ia mea, ina ia talitonu ai outou, o Iesu o le Keriso…o le Alo o le Atua; ina ia maua… le ola i lona suafa e outou o e talitonu.” O le faamoemoe taua o Ioane, ia faitau ma talitonu tagata, o Iesu lava o le Alo o le Atua, sa maliu ua toe-tu mai le tuugamau—Ia outou talitonu i ai i lena molimau.
Ua iloa e Ioane, e tele nisi mea e le mafai ona tusia. A o lenei foi tala, o se tautinoga ua tusia mo le lalolagi faatuatua, e aofia ai foi ma i tatou. Ua le o faapea mai Ioane, “ona pau ai lea o mea e ao ina outou iloa e uiga i le Alo o le Atua.” Ua tusia lenei “molimau” i le agaga, ia tosina atili mai ai loto o e faitau, “ina ia talitonu ai…o Iesu o le Keriso…o le Alo o le Atua…e maua ai le ola i lona suafa…o e talitonu.”
E ofoofogia le tala i le toe-tu, aua ua na aumaia le faaolataga, e ala i le faamagaloina o agasala a le lalolagi. Ae peitai, e le mafai ona tatou saoloto e o atu loa ‘aumai lenei ola fou ia Keriso. Aua ua tatou ola i le lalolagi e fefiloi mea lelei ma mea leaga; o lo tatou ola taumafai ia maua le faamoemoe taua i le lumana’i, e pei ona molimau Ioane, ua le o faigofie ona maua. Ae o le tele o mea faigata o loo faalavelave i le ala, e mafua lava ona o le tagata: o le tu’inanau, o le mana’o tele, o le losilosi vale, ma isi lava mea faapena ua fai ma pa pupuni e ave’esea ai le loto talitonu o le tagata.
A o le fesili: “O le a sa tatou mea e fai i ai? Pe tuu ai pea ‘ea le tagata ina ia leaga? e pei ona leaga mai i le amataga? O le “ola faa-Kerisiano”, poo le sini o le Lotu Kerisiano: “Ia talitonu mai pea.”
MANATU #1: Talitonu i le Tusi Paia (Roma 15:4).
“O mea uma foi na tusia anamua, na tusia ia e a’oa’o mai ai ia te i tatou; ina ia tatou maua le faamoemoe e tupu mai i le onosai, ma le faamafanafana mai o Tusi.”
E le ola le tagata talitonu i sona lava poto, e ola ina ua mulimuli tonu i a’oa’oga a Iesu. E le maua lena poto-fou ini mataupu faale-lalolagi; e le maua i le tele o tupe; e le maua i se tulaga poo se faailoga maualuga; faatoa maua ina ua mulimuli i a’oa’oga a Iesu ma faamaoni i ai.
Na amataga le Lotu Kerisiano i le loto talitonu. O le talitonu o so’o o Iesu ma e na mulimuli ia te ia, na fai lea ma pogai o lo latou taofi mau i foliga o Iesu: o ana galuega na fai; o ana a’oa’oga; atoa ma mea sa femaliua’i ai i lea itu ma lea itu o le Aai Paia—o ata maumaututu ia o le faatuatuaga ia Iesu, o le Alo o le Atua.
Ua mavae aso ma tausaga; ua maliliu foi le toatele na faatasi ma Iesu, a e tauave pea mea na masani ai. O auga tupulaga na sosoo ane, ua latou faalagolago i tala-tuu ma isi tusi na tusia e so’o ma le ‘au aposetolo. Ua oo ina latou faavasega ma tuufaatasi faamatalaga taua, ina ia saga faamalosia ai pea le loto talitonu, o Iesu lava o le Alo o le Atua.
O nei tala faamaumau e le Uluai Ekalesia, ua fai ma faavae o lo tatou ola talitonu, o Iesu Keriso lava le Alo o le Atua. O le pogai lea o le molimau a Paulo: “O Tusi Paia uma lava e mai le agaga o le Atua ia; e aoga e a’oa’o ai, e a’oa’i ai, e faapoto ai foi le mafaufau.” E le o se polofesa faale-poto-salalau na tusia, e pei o tusi lauiloa i nei ona po. O le finagalo poto o le Atua, lea o loo a’oa’o mai mo i tatou, ina ia tatou talitonu ma maua le ola fou ia Keriso.
E i ai le poto o le lalolagi na te taumafai e ave’ese le loto talitonu ia Iesu. E le fiafia le poto-salalau e faitau i le Tusi Paia. Ae toatele tagata-lolotu, ua sili ona taua le faitau nusipepa ma tala i tifaga. O nisi ua na o le Aso Sa i le lotu e iloa ai le Tusi Paia. A o nisi foi, ua o mai lava e tapua’i i le Atua, e aunoa ma se Tusi Paia.
IOE, o faailoga na, ua amata ona faatoilaloina lo tatou loto talitonu i le Alii o Iesu, o le Alo o le Atua. Ua i ai pa pupuni malolosi ma maualuluga ua na taofiofi le tagata talitonu ia Iesu Keriso. Afai e aunoa le tagata tapua’i i le Atua ma le Tusi Paia, o lona uiga ua le moni ona manatu ia Iesu Keriso, o le Alo o le Atua, e pei ona molimau le faievagelia o Ioane.
MANATU #2: Faitau, su’esu’e, talitonu ma le le masalosalo.
O le tasi o pa pupuni malosi ma le maualuga na te ave’esea le loto talitonu: o le loto masalosalo. E faamaonia lena ata i le so’o o Toma, o le so’o ua leva ona faafeagai ma Iesu, a e na faaleagaina lava o ia i ona mafaufauga ma ona manatu.
O faaosoosoga o le lalolagi, e le na o mea e vaavaai i ai mata; e sili foi ona faigata ma auala gofie mai i mafaufauga o le loto. E tupu le talitonu ina ua mafuta faatasi ma isi; a e o le nofo toatasi ma le mafuta i se tasi, e oo ai ina osofa’ia le tagata i ona lava manatunatuga leaga ma mafaufauga sese. E tupu ia mea, ona o le loto masalosalo ma le faalotolotolua. E le na o Toma le so’o loto masalosalo; o le masalosalo o Peteru na mafua ai ona faafiti—na te le iloa poo ai Iesu.
E taatele lenei pa pupuni i o tatou tagata fia mafuta faatasi ma Iesu: E loto toa pe a vaavaai mai le toatele; ae a tuua loa taitoatasi, ona oo mai lea o faaosoososoga ma tofotofoga e vaivai ai.
Na amata le Lotu Kerisiano, o le faapotopotoga o e ua talitonu ia Iesu Keriso o le Alo o le Atua le Tama. O le faamoemoe taua o lenei faapotopotoga, ia tumau pea le loto talitonu ia Iesu Keriso—e faatino i le nofo fetausia’i, faifai mea faatasi, ma tumau faatasi i le nonofo fealofani. O le loto talitonu lava lea e mafua ai le tapuai faatasi, su’esu’e ma sailiili faatasi, ma e manatunatu ai foi ma galulue faatasi i mea e manuia ai le Ekalesia Kerisiano.
O le faavae tumau lea e tasi o le Lotu Kerisiano, e ala ai lo tatou faatasitasi pea, ma atina’e faatasi le galuega mo Iesu Keriso, o le Alo o le Atua le Tama.
MANATU #3: O le Agaga Paia.
O le toe malosi faamoemoeina lenei o le tagata talitonu: “Ua ia fetalai atu lea mea, ona manava atu lea o ia ia te i latou ma faapea atu, “Ia outou talia le Agaga Paia…” (f.22).
Ua tatou faitau ma iloa, o le Aso Penetekoso, o le aso lea na afio ifo ai le Agaga Paia i le Uluai Ekalesia Kerisiano. Peitai, e mulimuli ona o’o i lea aso, a ua leva ona i ai le fesoasoani o le Agaga Paia i e na talitonu ia Iesu Keriso. O le malosi lenei e lei tuuina mai i nisi lava tagata, vagana i latou ua talitonu ma tumau i le faatuatua ia Iesu Keriso.
O le malosi uiga ese lenei na mafai ai e le ‘au Kerisiano i le tele o tausaga ma tausaga, ona faia vavega ma mea ofoofogia. O le fesoasoani na te faamalolosia i tatou i lo tatou faapea ane, “Ina talitonu pea ia.” … Aua o Iesu lava o le Alo o le Atua, o ia na aumaia le ola fou ina ia tatou ola ai, e ala i lona soifua auauna, mafatia ma puapuagatia, na oo lava ina maliu i le satauro. Peitai, na toe soifua Iesu Keriso mai le oti ma le tuugamau, ua avea ma Fautua i le Atua le Tama, ina ia tatou maua le manuia ma le ola faavavau, faavavau lava.
AMENE.
———————————————————————————————————————
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
Leone/taeao:
1st. Sunday after Easter 2008.
———————————————————————————————————————————
1. 03/30/08: Leone/taeao – 1st. Sunday after Easter
2. 04/10/94: Fort Lewis;
3. 04/10/88: Seattle II – 1st. Sunday after Easter
Revized for the Website: 11/22/10

