Manatu Autu:: “Ina talitonu pea ia.”

L A U G A

Tusi Faitau: Ioane 20:19-31

Matua – ff.30-31:  “O isi faailoga e tele na faia e Iesu i luma o ona soo, e lei tusia i lenei tusi. A ua tusia ia mea, ina ia talitonu ai outou, o Iesu o le Keriso lava ia, o le Alo o le Atua; ina ia maua ai foi le ola i lona suafa e outou o e talitonu.”

Manatu Autu::  “Ina talitonu pea ia.”

Upu Tomua: So’o se lauga po’o se tusi e tusia, e tofu lava ma le faamoemoe taua e taula’i i ai.  Ma, o lea faamoemoe o se mana’oga e naunau i ai ina ia faataunuuina.

Ua tuana’i le aso o le Toe-Tu o le Alii, a o ona so’o ua nonofo pea ma mafaufau i mea sa tutupu—o mea e matua ofoofogia.  O faamatalaga a le ‘au faievagelia, Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane—o i latou ia na faalagolago i ai le faavaeina o le Lotu Kerisiano i le amataga o le Lotu; aua o i latou foi ia sa molimau tino i mea sa tutupu i lo latou Alii.

Ua molimau Ioane:  “A ua tusia ia mea, ina ia talitonu ai outou, o Iesu o le Keriso…o le Alo o le Atua; ina ia maua… le ola i lona suafa e outou o e talitonu.” O le faamoemoe taua o Ioane, ia faitau ma talitonu tagata, o Iesu lava o le Alo o le Atua, sa maliu ua toe-tu mai le tuugamau—Ia outou talitonu i ai i lena molimau.

Ua iloa e Ioane, e tele nisi mea e le mafai ona tusia.  A o lenei foi tala, o se tautinoga ua tusia mo le lalolagi faatuatua, e aofia ai foi ma i tatou.  Ua le o faapea mai Ioane, “ona pau ai lea o mea e ao ina outou iloa e uiga i le Alo o le Atua.”  Ua tusia lenei “molimau” i le agaga, ia tosina atili mai ai loto o e faitau, “ina ia talitonu ai…o Iesu o le Keriso…o le Alo o le Atua…e maua ai le ola i lona suafa…o e talitonu.”

E ofoofogia le tala i le toe-tu, aua ua na aumaia le faaolataga, e ala i le faamagaloina o agasala a le lalolagi.  Ae peitai, e le mafai ona tatou saoloto e o atu loa ‘aumai lenei ola fou ia Keriso.  Aua ua tatou ola i le lalolagi e fefiloi mea lelei ma mea leaga; o lo tatou ola taumafai ia maua le faamoemoe taua i le lumana’i, e pei ona molimau Ioane, ua le o faigofie ona maua. Ae o le tele o mea faigata o loo faalavelave i le ala, e mafua lava ona o le tagata: o le tu’inanau, o le mana’o tele, o le losilosi vale, ma isi lava mea faapena ua fai ma pa pupuni e ave’esea ai le loto talitonu o le tagata.

A o le fesili:  “O le a sa tatou mea e fai i ai?  Pe tuu ai pea ‘ea le tagata ina ia leaga? e pei ona leaga mai i le amataga?  O le “ola faa-Kerisiano”, poo le sini o le Lotu Kerisiano: “Ia talitonu mai pea.”

MANATU #1:  Talitonu i le Tusi Paia (Roma 15:4).

“O mea uma foi na tusia anamua, na tusia ia e a’oa’o mai ai ia te i tatou; ina ia tatou maua le faamoemoe e tupu mai i le onosai, ma le faamafanafana mai o Tusi.”

E le ola le tagata talitonu i sona lava poto, e ola ina ua mulimuli tonu i a’oa’oga a Iesu.  E le maua lena poto-fou ini mataupu faale-lalolagi; e le maua i le tele o tupe; e le maua i se tulaga poo se faailoga maualuga; faatoa maua ina ua mulimuli i a’oa’oga a Iesu ma faamaoni i ai.

Na amataga le Lotu Kerisiano i le loto talitonu.  O le talitonu o so’o o Iesu ma e na mulimuli ia te ia, na fai lea ma pogai o lo latou taofi mau i foliga o Iesu: o ana galuega na fai; o ana a’oa’oga; atoa ma mea sa femaliua’i ai i lea itu ma lea itu o le Aai Paia—o ata maumaututu ia o le faatuatuaga ia Iesu, o le Alo o le Atua.

Ua mavae aso ma tausaga; ua maliliu foi le toatele na faatasi ma Iesu, a e tauave pea mea na masani ai.  O auga tupulaga na sosoo ane, ua latou faalagolago i tala-tuu ma isi tusi na tusia e so’o ma le ‘au aposetolo.  Ua oo ina latou faavasega ma tuufaatasi faamatalaga taua, ina ia saga faamalosia ai pea le loto talitonu, o Iesu lava o le Alo o le Atua.

O nei tala faamaumau e le Uluai Ekalesia, ua fai ma faavae o lo tatou ola talitonu, o Iesu Keriso lava le Alo o le Atua.  O le pogai lea o le molimau a Paulo:  “O Tusi Paia uma lava e mai le agaga o le Atua ia; e aoga e a’oa’o ai, e a’oa’i ai, e faapoto ai foi le mafaufau.”  E le o se polofesa faale-poto-salalau na tusia, e pei o tusi lauiloa i nei ona po.  O le finagalo poto o le Atua, lea o loo a’oa’o mai mo i tatou, ina ia tatou talitonu ma maua le ola fou ia Keriso.

E i ai le poto o le lalolagi na te taumafai e ave’ese le loto talitonu ia Iesu.  E le fiafia le poto-salalau e faitau i le Tusi Paia. Ae toatele tagata-lolotu, ua sili ona taua le faitau nusipepa ma tala i tifaga.  O nisi ua na o le Aso Sa i le lotu e iloa ai le Tusi Paia.  A o nisi foi, ua o mai lava e tapua’i i le Atua, e aunoa ma se Tusi Paia.

IOE, o faailoga na, ua amata ona faatoilaloina lo tatou loto talitonu i le Alii o Iesu, o le Alo o le Atua.  Ua i ai pa pupuni malolosi ma maualuluga ua na taofiofi le tagata talitonu ia Iesu Keriso.  Afai e aunoa le tagata tapua’i i le Atua ma le Tusi Paia, o lona uiga ua le moni ona manatu ia Iesu Keriso, o le Alo o le Atua, e pei ona molimau le faievagelia o Ioane.

MANATU #2:  Faitau, su’esu’e, talitonu ma le le masalosalo.

O le tasi o pa pupuni malosi ma le maualuga na te ave’esea le loto talitonu: o le loto masalosalo.  E faamaonia lena ata i le so’o o Toma, o le so’o ua leva ona faafeagai ma Iesu, a e na faaleagaina lava o ia i ona mafaufauga ma ona manatu.

O faaosoosoga o le lalolagi, e le na o mea e vaavaai i ai mata; e sili foi ona faigata ma auala gofie mai i mafaufauga o le loto. E tupu le talitonu ina ua mafuta faatasi ma isi; a e o le nofo toatasi ma le mafuta  i se tasi, e oo ai ina osofa’ia le tagata i ona lava manatunatuga leaga ma mafaufauga sese.  E tupu ia mea, ona o le loto masalosalo ma le faalotolotolua.  E le na o Toma le so’o loto masalosalo; o le masalosalo o Peteru na mafua ai ona faafiti—na te le iloa poo ai Iesu.

E taatele lenei pa pupuni i o tatou tagata fia mafuta faatasi ma Iesu: E loto toa pe a vaavaai mai le toatele; ae a tuua loa taitoatasi, ona oo mai lea o faaosoososoga ma tofotofoga e vaivai ai.

Na amata le Lotu Kerisiano, o le faapotopotoga o e ua talitonu ia Iesu Keriso o le Alo o le Atua le Tama.  O le faamoemoe taua o lenei faapotopotoga, ia tumau pea le loto talitonu ia Iesu Keriso—e faatino i le nofo fetausia’i, faifai mea faatasi, ma tumau faatasi i le nonofo fealofani.  O le loto talitonu lava lea e mafua ai le tapuai faatasi, su’esu’e ma sailiili faatasi, ma e manatunatu ai foi ma galulue faatasi i mea e manuia ai le Ekalesia Kerisiano.

O le faavae tumau lea e tasi o le Lotu Kerisiano, e ala ai lo tatou faatasitasi pea, ma atina’e faatasi le galuega mo Iesu Keriso, o le Alo o le Atua le Tama.

MANATU #3:  O le Agaga Paia.

O le toe malosi faamoemoeina lenei o le tagata talitonu: “Ua ia fetalai atu lea mea, ona manava atu lea o ia ia te i latou ma faapea atu, “Ia outou talia le Agaga Paia…” (f.22).

Ua tatou faitau ma iloa, o le Aso Penetekoso, o le aso lea na afio ifo ai le Agaga Paia i le Uluai Ekalesia Kerisiano.  Peitai, e mulimuli ona o’o i lea aso, a ua leva ona i ai le fesoasoani o le Agaga Paia i e na talitonu ia Iesu Keriso.  O le malosi lenei e lei tuuina mai i nisi lava tagata, vagana i latou ua talitonu ma tumau i le faatuatua ia Iesu Keriso.

O le malosi uiga ese lenei na mafai ai e le ‘au Kerisiano i le tele o tausaga ma tausaga, ona faia vavega ma mea ofoofogia.  O le fesoasoani na te faamalolosia i tatou i lo tatou faapea ane, “Ina talitonu pea ia.” … Aua o Iesu lava o le Alo o le Atua, o ia na aumaia le ola fou ina ia tatou ola ai, e ala i lona soifua auauna, mafatia ma puapuagatia, na oo lava ina maliu i le satauro.  Peitai, na toe soifua Iesu Keriso mai le oti ma le tuugamau, ua avea ma Fautua i le Atua le Tama, ina ia tatou maua le manuia ma le ola faavavau, faavavau lava.

AMENE.

———————————————————————————————————————

Rev. Emau S. Petaia, F.S.

Leone/taeao:

1st. Sunday after Easter 2008.

———————————————————————————————————————————

1. 03/30/08:    Leone/taeao – 1st. Sunday after Easter

2. 04/10/94:    Fort Lewis;

3. 04/10/88:    Seattle II – 1st. Sunday after Easter

 

Revized for the Website:  11/22/10

 

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter

Mataupu Autu: “O le galuega a le Ekalesia i le lalolagi, e ala ia Iesu Keriso.”

L A U G A

Tusi Faitau:  Mataio 25:31-40

Matua – f.33:  “Ona tuu ai lea e ia o mamoe i lona itu taumatau, a o ‘oti i lona itu  tauagavale.”

Mataupu Autu:   “O le galuega a le Ekalesia i le lalolagi, e ala ia Iesu Keriso.”

Upu Tomua: Ua mavae le aso faamanatu o le Toe-Tu o Iesu mai le tuugamau.  Ua tuua foi le ‘au soo faapea le motu o tagata sa mulimuli ma talitonu ia Iesu o le Alo o le Atua.

Ae o le a’oa’oga ua tatou maua mai i lena Toe-Tu, e le o se faailoga o le Alii na tanumia i le eleele, ae o le faamaoniga ua mae’a le galuega o le faaolataga e faamagalo ai agasala a le lalolagi to’ilalo.  Ua uma le galuega alofa a le Atua, a ua tuu mai le avanoa i le tagata lava ia—ia na lagona le salamo ma faatuatua faamaoni i le togiola ua uma ona saunia.

O le ala i le faatinoga o le loto salamo ma le faatuatua, o le galuega faifai pea lea o le tala lelei, lea o loo laugaina ma folafola pea i a tatou sauniga ma tapuaiga i le Atua i aso fai soo. Ua latalata uma le tusi a Mataio i le mataupu e 25. Ae ai lava o toe faamatalaga pito taua ia ua manatu Mataio e tatau ona tusia.

O le vaega o le mataupu sa tatou faitauina, ff.25:31-40, ua faatatau lea i le taua o le galuega a le Ekalesia i le lalolagi; o i latou o loo galulue ma auauna ai, e lua vaega ua vaevaeina ai:  Fai mai o “mamoe” le tasi itu, a o “’oti” le isi itu; o le lalolagi, o le faato’aga lea a le Atua; o i tatou o tagata galulue i le faatoaga, e pei ona a’oa’o mai Iesu i ana faataoto.

A oo i le aso e afio mai ai le alii pule-faatoaga, ona fesiligia lea o tagata galulue, po o a latou galuega sa fai.  Ma, o tagata uma e lei galulue faamaoni, o i latou na ua taua o “’oti”; a o e sa galulue ma loto filifiliga e tautua faamaoni, o i latou ia ua taua o “mamoe”.

E lei o’o i aso e valaauina ai i tatou e le Alii Pule o le faatoaga, o loo tuu mai pea i ta’ua ta te galulue i le lalolagi.  Ma, ua tofu foi i tatou ma taleni ua tuuina mai, ina ia faaaoga tatau.

Ae talofa, o loo i ai pea i latou e faataga galulue; e i ai foi isi e seasea asiasi mai i le fanua e galue ai mo le Atua—na o le tasi le lotu i le masina; o loo i ai foi nisi e galulue na o ni nai aso, ae musu e galue i le tele o aso; o isi e galulue a o fia momoe ma augata; ae i ai foi nisi e tatalo soo ia ‘aumai loa le totogi, ae e lei faia lava se galuega mo le Atua.

Le tupulaga e, e maua soo foi ia i tatou le fia “tama-autu” i galuega ma aoga, ae matua augata lava ma musu e su’esu’e ma fai mea a’oga ina ia maua ni togi lelei.

O loo tatou i ai pea i masina amata o le tausaga, ia tatou taumafai e galulue ma le faamaoni.  Ia tatou fiafia e galulue mo Keriso ma le tala lelei, aua o lo tatou manuia lea.  Ia faaaoga taleni ma mea-alofa mai le Atua, lea ua tofutofusia ai i tatou taitoatasi.  Aua nei o tatou nana mea-alofa mai le Atua, ae ia tuuina atu i tatou atoatoa e faatino ai le finagalo o lo tatou Atua, semanu o tatou maua le ola ma le malosi.

Aua nei galo upu apoapoai a le Failauga Eperu, ua faapea mai: “O lenei, ia e manatua le na faia oe i ona po o lou taulealea, a o lei oo mai aso leaga, a o lei oo mai foi tausaga e te faapea ai, E leai so’u fiafia i ai; a o lei faapouliuligia le la, ma le malamalama, ma le masina, ma fetu, ma ua le foi mai ao pe a mavae le ua; (ff.12:1-2)

“A o lei faamaluina le maea ario, po o ta’e le ipu auro, po o nuti le kate i le vaipuna, po o gausia le mea taavili i le vaieli; ma toe foi atu le efuefu i le eleele e pei ona i ai ia, ma toe foi atu le agaga i le Atua o le na foaiina mai ai. (ff.6-7).

“Ua faapea mai le Failauga, E matua faatauvaa, e faatauvaa mea uma lava.”  (f.8).

O le fautuaga mulimuli lenei mo lou soifua ma lo tatou ola, ina ia faaaoga tatau ou aso ma ou taimi.  Ia oo mai le valaau e te ulufale atu i le Nuu Tumau, a ua lava ona e sauniuni mo lau faigamalaga i le auala e leai se toe foi mai.

Ia e taumafai e te nofo i le nofoaga o “mamoe” a e le o “oti”.  Ia fesoasoani le Agaga o le Atua i ana afioga ua tatou manatunatu i ai.

AMENE.

———————————————————————————————————————

Rev. Emau S. Petaia, F.S.

Leone/afiafi:  03-30-08

2nd. Sunday of Easter

———————————————————————————————————————

 

1. 03/30/08:  Leone/Afiafi – 2nd. Sunday  of Easter

2. 01/08/88:  Seattle II – Fuifui Lotu.

Revised for the Website:  11/22/10

 

 

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter

“Ia iloa faatino le loto talitonu i le Atua.”

L A U G A 

Tusi Faitau: Faataoto 3:1-12

Matua – f.5:  “Ia e faatuatua i lou Alii ma lou loto atoa; a e aua le faalagolago i lou lava atamai.”

Manatu Autu:  “Ia iloa faatino le loto talitonu i le Atua.”

Upu Tomua: Afai ua e salamo i au agasala, ma ua ia te oe le faatuatua; o lona uiga, ua ia te ‘oe le loto talitonu i le Atua.  O se lauga pito puupuu lena, ua aofia le mana’oga tutotonu o lo’o fau a’i le tala lelei folafola ia Iesu Keriso ma lana ekalesia..  O le finagalo o le Alii, ia salamo ma faatuatua le tagata, ona maua lea o le ola faavavau—ua le o se mea fou lea i le manatu.

Na alaga Ioane le Papatiso, ma faapea ane:  “Ina salamo ia aua ua latalata mai le malo o le Atua.” Peitai, e oo mai i le aso, tatou te le’i matua lagona lena lu’itau—aua e mana’omia o tatou loto e faatino ai le finagalo o le Alii.  Ana moni lo tatou talitonu, po’o pena ua le toe mana’omia ni ‘aulotu ma ni ekalesia.  Semanu e le toe manaomia foi ni Faifeau; ai lava se ‘ese o se lalolagi tatou te ola ai.

Ua fai ma masani i Aso Sa taitasi, lo tatou ulufale i Malumalu ma faalogologo i lauga. A e na o lenei, o se tiute tau’ave o le ’aufaigaluega filifilia, ia fau ni manatu ma ni mafaufauga, ina ia lelei le faafofoga ma le silasila.  A e o le faatinoga pito sili ona mana’omia—o totonu lava o le loto. Ma, e faalagolago lea vaega i le galuega lilo a le Agaga Paia, na te faailoa atoatoa le finagalo moni o le Atua i o tatou loto ta’ito’atasi.

O le mea lea, ou te aumaia ai ni manatu e fai ma ta’iala, tatou te mafaufau i ai e tusa ma le soifuaga faale-tagata o loo tatou o ola ai i lea aso ma lea aso:

MANATU #1:  Ia talitonu i mea uma.

Se’i taga’i i le fuaiupu e 6, i lalo ifo o le Matua.  Ua faapea mai:  “Ia e manatua o ia i ou ala uma, ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala.” O le faatinoga moni lena e tatau ona faia e le tagata Lotu Kerisiano.

(a)  O le toatele o tagata lolotu, e galo i le tele o taimi ona faalagolago i lona Atua.  Ua manatu ifo, ua lava lona malamalama ma lona poto na te mafaia ai mea uma i lona loto; ua avea lea ma ala o le faafiamalosi, o le pogai foi lea ua tapunia ai nisi o faamanuiaga na tatau ona maua e le tagata mai lona Atua.

(b)  O le tagata ua talitonu faamaoni i le Atua, e tatau ona faalagolago i lona Alii i aso uma ma taimi uma o lona olaga:  Ia tutusa lona talitonu i aso o le tau malulu ma aso o le tau vevela; ia tutusa i taimi e tele ai lona tamaoaiga, ma taimi e mativa ai ona lima ma fai ifo le malosi.

(c)  Afai e tuuina lou loto atoa i le Alii, o iina e auala mai ai le fesoasoani, ma maua ai le faasinoga e te ui ai.  Ua a’oa’o mai le tusi Salamo 37:40, “E fesoasoani foi le Alii ia te i latou, ma laveai ia te i latou; e laveaiina lava i latou e ia ai tagata amio leaga, na te faaolaina foi i latou, aua ua latou faatuatua ia te ia.”

MANATU #2:  Ia loto talitonu i mea ua i ou lima..

“Ia e faatuatua i le Alii, ma e faia amio lelei; ia e nofo i le nuu, ma tausisi i le faamaoni.” (Salamo 37:3)

(a)  O le tagata e le tumau i mea lelei a e femoumou a’i, o le faailoga lena o le le talitonu atoatoa i le Alii.  O foliga foi na o le tagata ua faapea ifo ia te ia lava, “E sili lo’u faalagolago o a’u ia te a’u lava.”

(b)  O nisi tagata lolotu, ua le iloa ona avatu le viiga i le Atua ona o mea lelei ua latou maua.  Ua manatu le tagata, o le tamaoaiga i le poto ma le malamalama, o mea lava e maua i lo latou malosi.

©  O le upu moni, e leai se tagata e mafai ona soifua ma ola na o ia lava. Pe faapefea ona e maua le ola ma le fiafia pe a na o ‘oe?  Sa lauga le aposetolo o Paulo i le malae e igoa o Areopako, e faatatau i le “Atua e le vaaia”:  “Aua o ia o loo ola ai i tatou, ma gaoioi ai, o loo i ai foi i tatou ona o ia … Aua o lana fanau i tatou.” (Galuega 17:28).

MANATU #3:  Ia talitonu i mea ua foa’i mai.

“Aua o le mea ua i ai lo outou ‘oa, e i ai atoa foi ma o outou loto.” (Mataio 6:21).

(a)  E i ai tagata lolotu ua fefefe ma pala’a’ai e talitonu atoatoa i le Atua.  Ua manatu i latou ia, o se mea lelei le taofiofi mau o le tamaoaiga ua i o latou lima ai lava e tumau e oo i le faavavau.

(b)  O mea ua foai mai i o tatou lima, o mea ia e faailoa atu ai le amanaia ma le aloa’ia o le tagata soifua e lona Atua.  Ae pe faapefea ona e maua se taui lelei, pe a fai ua e le foa’i mo lou Atua?  E le o le foai ma le masalosalo e lelei ai; a e o le loto talitonu e manuia ai.  E le na o le manuia faale-lalolagi ua tatou manaomia, a e silisili le soifua ma le ola faavavau o loo tausinio i ai le ‘au Kerisiano.

(c)  O le mea taua e ao ina tatou vaavaai toto’a i ai: O fea e faamuamua, a o fea foi e sosoo ane ai.  O lou tamaoaiga, o taleni ma mea lelei uma ua e maua, e tatau ona faamuamua lou Atua.  “A ia outou muai saili lona malo ma lana amiotonu; ona faaopooopoina atu lea o ia mea uma ia te outou.” (Mataio 6:33).

MANATU #4:  Ia talitonu i lona tamaoaiga i auala eseese.

“Aua o lo matou puapuaga mamasagia ma le vave mavae, e saunia ai mo i matou le mamafa o le mamalu faavavau e matua silisili ese foi.” (2 Korinito 4:17).  O lona uiga, o puapuaga o le lalolagi, o le saunia lea o le tagata mo lona mamalu e silisili e faavavau.

(a)  E taatele i tagata lolotu Kerisiano le isi ituaiga tulaga: Faatoa tau manatunatu lava i le Atua pe a maua so’o ni ona manuia faale-lalolagi.  A e o i latou foi ia e galo le Atua pe a leai se mea e maua.

(b)  Ua lelei mo le tagata lotu, ia matua faamaoni i lona talitonu pea i le Atua—a e maise i taimi e tofotofoina ai, ma itula e faaosoosoina ai.  Ia manatua, e le tutupu fua mea faapena: E aoga foi puapuaga e faatupu ai le loto talitonu moni.

(c)  A tatou pipii mau i le loto talitonu atoatoa i le Alii i taimi e fesoua’iina ai i faigata o le olaga nei, o le faailoga vaaia lea o le tagata fia vivii moni i le Atua.

O le faata’ita’iga sili ona taua, lea na vaaia i lo tatou Alii o Iesu:  “Ia viia le Tama ona o le Atalii.”  O puapuaga mamafatu o le Alii o Iesu, ua tatou vaaia ai le tamaoaiga silisili ese o le Atua soifua.  Ua tatou taua ia puapuaga, o le faatinoga o le faaolataga o le tagata agasala:  O le lavea’iina o le tagata mai le leaga o le lalolagi: “Aua o i matou o i lenei faleapitaga, ua feoi i matou o loo mafatia; e le ona ua matou loto ina ia toeseina ofu, a ia faaofuina, ina ia tofatumoanaina le i’u vale i le ola.” (2 Korinito 5:4).

O lona uiga, o le tagata lotu o loo mafatia ma puapuagatia ona o le tala lelei ia Iesu Keriso, e sili lea ona taua.  A o le ua faafifilemu pea, e leai se taui lelei na te maua aua ua le o ia te ia le loto talitonu moni.

Na soifua lo tatou Alii o Iesu e pei o ‘oe ma a’u.  A o le a se mea ua sili mo i tatou i le lalolagi ua tatou i ai?  Ou te talitonu, O LE OLA o loo tatou manavaina o le mea sili lava lea.

Afai na ave’eseina le soifua o Iesu Keriso, na maliu o IA ona o a tatou agasala:  O le a se isi mea lelei e tatau ona tatou faia?  Ia talitonu i mea uma; ia talitonu i mea ua e maua; Ia talitonu i mea ua foai mai; ma ia talitonu i lona tamaoaiga auala eseese mai i le tagata talitonu moni i le Atua e toatasi.

O le fesuisuia’i pea o ou manatu ma mafaufauga, o le faailoga lena e te lei talitonu moni i le Atua .  Aua nei galo ia te ‘oe ma a’u: Ua mae’a ona saunia le ala ma le avanoa ta te maua ai le manuia i tala atu o lenei ola.  A ia tatou salamo ma faatuatua faamaoni, ona faapaleina ai lea o i tatou—nei e oo lava i le faavavau, faavavau lava.

AMENE.

———————————————————————————————————————-

 

Rev. Emau S. Petaia, F.S.

Leone/taeao – 03/02/08

4th in Lent.

———————————————————————————————————————-

1. 03/02/08 Leone (taeao)— 4th in Lent.

2. 03/02/03 Poloa;

3. 01/26/92 Ft. Lewis.

4. 07/30/89 Aoa;

5. 03/12/89 S-II;

6. 03/05/89 Seattle I & IV;

 

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter

“Le Ekalesia ma le Malo i le Fasefulu (40) Tausaga talu ai.”

Manatu Autu:  “Le Ekalesia ma le Malo i le Fasefulu (40) Tausaga talu ai.”
[O le faafeagai o le Ekalesia ma le Malo i le 40 tausaga ua mavae.]
O aafiaga o le Tala Lelei ona o le aganuu.
Ua taoto le alafua i le manatu autu o le Mafutaga e pei ona filifilia “Le Ekalesia ma le Malo i le Fasefulu (40) Tausaga talu ai.”  O le a avea foi le fuaitau ua fai ma igoa o lenei pepa: “O aafiaga o le Tala Lelei ona o le aganuu,” ma li’o e pa puipui ai ni manatu faaalia, ina nei soona salalau tele naua.  Afai foi e alu alu a e pito’augafa se lagona i se tulimanu e tasi a e le o le lotoifale o a tatou tu ma aga, ona ou faamalulu atu lea i le mamalu o le mafutaga.  A ua fia tulituli’aupu pea se pito fanua e mapu i ai le sa o le tamaloa Salafai, pe mata e maua ai se fesoua’iga faale-mafaufau e le toe nanatia, a e ia i ai se aoga tusa lava pe laitiiti.

O le a le toe agai se manatu i se faamatalaga (definition) o le mea ua taua o le “aganuu”.  A o le a taotao pea le i’umaea o lenei palupaluga i le faamatalaga o le upu lea o loo i le tusi “Faavae o le Ekalesia EFKS” i le itulau e 18, ma o lea ua siitia atu i inei i le faa-Samoa ma le faa-Peretania:

“Soo se mafaufauga fou, poo se lagona, poo se uiga fou foi e talia ma faaulufaleina mai e se vaega toatele o tagata, e ta’ua lea o le aganuu.  E tatau lava ona i ai se faavae e mafua ai ona faapea, i le faafeagai ai ma lo latou olaga i aso taitasi.  A e gasolo mai aso e le taumate o le a tau atu i latou i le faale-feagai lelei o nisi o ia uiga, poo le avea foi ma faalavelave ia i latou.  O le a toe teuteuina atili e i latou ia uluai faiga, i ni laasaga fou ua manaomia e tusa ai ma le malamalama latou te oo atu i ai.”
(All new ways of thinking and all new ideas which are received and adopted by a large group of people, may be described as their way of life or culture.  It is right that there should be such a basis for their lives so that they may meet the needs that each day brings.  As times go by, no doubt they find that some of these ideas are no longer relevant and may even become a hindrance.  They revise their former ideas in accordance with the new light received.)

O le mea lava ua tatou iloa i le oo mai o misionare, ma le atia’e o le Ekalesia mai le amataga, sa iloa lelei e misionare e tele mea taua o loo i ai i le aganuu a Samoa, e mafua ai ona lelei lo latou ola pulea po o le ola pulepulea lelei faa-faapotopotoga (well organized communal life); ona o le taua o le aiga i totonu o le nuu, ma le nuu i totonu o le itu-malo, etc.  O le faiga faavae atamai lea a le Sosaiete LMS, latou te le fia avatu se faiga tausisia e atia’e ai se Ekalesia i se atunuu fou.  A e vaai lelei po o le a le faiga faa-faapotopotoga o loo soifua ai tagata o le atunuu.  Ona tuu lea i ai o le avanoa e atia’e ai la latou Ekalesia, e fuafua i le faavaa po o le mamanu lea ua masani ai lo latou olaga, ma ua talafeagai lelei lava la ma le faiga lea na sau ai le Ekalesia Samoa.

A tatou vaai i le olaga lautele o tagata o le Ekalesia i Samoa i aso nei, e tele lava ina vaavaalua le Tala Lelei ma le aganuu i le tele o mea.  O nisi taimi ua aliali mai e pei ua aafia tele le Tala Lelei i le aganuu.  A o nisi foi taimi, e pei ua aafia tele le aganuu i le Tala Lelei.  Afai loa tatou te vaavaai i aafiaga o le Tala Lelei ona o le aganuu, ona tatou iloa ai lea e le na o ni itu leaga ua aafia ai le Tala Lelei, a o loo i ai foi itu lelei.  O le aganuu a Samoa, e faailo ana mea taua pe a faaaoga aloa’ia.  E pei la o mea ia:
(1)  O le ‘Ava:    O le fatu lea o le aganuu a Samoa i le va fealoaloa’i e masani ai, a e maise le va faatamalii o aiga ma faleupolu.  A feiloai aiga ma paolo ma gafa, etc., e tomua lava i le ‘ava (e folafola).  A fai foi lauga o le taeao, e tomua lava i le ‘ava.  O se faataitaiga:  O le mea lava la ua iloa, pe ‘ava usu, pe ‘ava faatali, pe ‘ava feiloa’i, pe ‘ava tapua’i, e tumau pea le aga lea a le aganuu o le “faailo”.
(2)  O Taumafa:    O nisi nei o ta’umafa talimalo ma faiga’ai e masani ai le atunuu:  (i)  Taalolo;  (ii) Sii laulau;  (iii) Laulautasi;  (iv) ‘Aiava;  (v) Talo pa’ia;  (vi)  Galue faafafa;  (vii) Amo’ulu;  (viii) ‘Ava taeao;  (ix) Umufono;  (x) Paega;  (11) Tau tauga, etc.  O le uluai fa i le lisi (1-4), o loo faaaoga lava i aso nei.  A o le isi vaega, peiseai ua le talafeagai ma le mea ua soifua ai le atunuu i aso nei.  A e mafai ona faaopoopo i ai le lunch, po o le dinner i se faleaiga, po o le barbecue i lalo o se fa’i po o se mago; po o lalo foi o se laau talie i le mea e i ai Beach Fales, pe a uma ona taeleele i le sami.  O faiga na ua aga’i i ai aso nei.  Afai foi o le a oo i le taimi e fai ai le fetuunaiga o toga, etc., ma tupe, etc., o le aga masani lava—e “faailo” mea taitasi uma.

O le faa-Kerisiano:  Ina ua amata mai le Ekalesia i Samoa, ma ua fai lana tautua foa’i mo le Atua e ala i taulaga ma le alofa i le Faifeau, o le faiga foi lea sa sau ai lava e oo mai i nei aso—o le faailo.  E i ai pea lava le lagona, e le o leaga le aumaia e le Ekalesia o lea foi faiga sa masani mai ai le atunuu, ma faaaoga i lana foa’i mo le Ekalesia.  E tusi lelei lou suafa ma le mea ua foai.  O lo’u taofi, e le o se aafia leaga lea o le Tala Lelei i le aganuu, a o se aafia lelei.

O le vaivaiga o le aga:  O le vaivaiga matauliagofie lava, o le avea o le faiga lea ma avanoa e ulufale mai ai se faiga faa-tauvaga, ma faia ai loa i le fia maumea o le tagata ma faalialia, a ua mou ai le agaga foa’i faale-Tala Lelei (Mataio 6:1-4); ii Korinito 9:6-15).  O le alii epikopo o le Ekalesia Agelikana o Initia e suafa ia Asaria (Bishop A.S. Azariah), na lomia lana tusi e uiga i le foa’i faa-Kerisiano (Christian Giving) i le tausaga e 1954, ma o loo faapea mai ai:  o Samoa o se tasi o atu motu na faatoa faa-Kerisianoina i le amataga o le seneturi e sefuluiva, a ua leva ona tutoatasi i le itu tau tupe.  E le o se mitamitaga lea mea, a o se faalototele mo tatou uma mo le ola foa’i, ina ia faamaoni pea la tatou tautua i le Atua, a e tusa lava po o le a le auala tatou te faia ai.

Mafaufauga faatupu manatu:  O nisi o mea maitauina na tutupu i le 40 tausaga ua mavae atu nei, o le vavae ese atu lea o Tutuila ma Manu’a e atia’e la latou lava Ekalesia ia Aokuso 1980; a e maise o le tutupu malosi a’e o lotu laiti (po o lotu Patipati) i totonu o le atunuu.
O le mana’o o Tutuila ma Manu’a, ua leva lava ona tuputupu mai, e aofia tele ai le itu tau tupe a le Ekalesia; ona o lo latou manatu ua fia atia’e tele le itu i le tino o le Ekalesia i Amerika Samoa, a ua loa ona noatia pea ma noatia pea mai i Samoa i Sisifo.  A tatou vaavaai lelei lava i le mana’o o Amerika Samoa, e le o se mea leaga lea.  E taua tele lava mo i latou ma a latou fanau.  Ona pau le itu leaga i le matau atu, ona ua fai ma se loto tiga.  E tele lava mea sa le femalamalamaa’i ai le vaega tele o itu e lua.  O le ala lea ua sipa mamao ese ai mai le saunoaga a Malietoa i lena foi va i taimi.  Ui lava i lea, tatou faafetai i le Atua, ua toe sau malama i lona agalelei ma lona faapalepale mai, pe a oo ina leaga la tatou faafoega o lana Ekalesia.

O le tutupu saosaoa ma telelise o lotu laiti i lenei foi senetusi, ou te taofi, o se lu’i lelei lava lea mo tatou uma.  Tatou tatalo pea ma faatuatua i le Atua, ina ia foai mai le tamaoaiga faaleagaga, tatou te mafaia ai ona faafailele lana lafu mamoe, e aunoa ma le loto tiga ma le loto faamaualuga.
O le aganuu sili lava mo tatou i lenei vaitau, o le faamamafaina lea o le uiga faa-tama ma le faa-tina, e taofiofi mai ai a tatou fanau i le mea sa faafailelei ai tatou e o tatou matua.  E mana’omia moni lava (badly needed) e nai a tatou fanau le uiga lena.  Pei o le upu a le tama mafatia i le tala a Iesu i le Uii ma le Ulumatua, “O a’u mea uma foi, o au ia.”
Ia manuia le Mafutaga, ona o Iesu.
[Saunia:  Rev. Oka Fauolo, F.S.
Apia, Iulai 18, 2002.]

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter

“Tapua’i i le Malamalama o le Eseta”

Malumalu O Siona Le Mauga Paia (EFKAS)
Aso Sa – Aperila 04, 2010 – Itula 5:00-6:15 am.

“Tapua’i i le Malamalama o le Eseta”
[Easter Sunrise Service]

FAASOLOGA
[Ta’ita’i: Rev. Emau S. Petaia, F.S.]
LOGO MUAMUA: 4:45 am. …….[Pogisa le Malumalu]……..Ulufale i le Malumalu SIONA
[Faamumu moliga’o]
LOGO AMATA – 5:00 am. ………..[Logo (3) Amata] ………………………………….. AMATA.
VALAAU E TAPUA’I I LE ATUA …………………………………………TA’ITA’I:
[Call To Worship] Rev. Emau Petaia, F.S.
“I le suafa o le Atua le Tama, le Atua le Atalii, ma le Atua le Agaga Sa”
[Faapotopotoga] ……………………………………..AMENE.
Tina/TAMA’ITA’I:
Tula’i ia, ina malamalama ia, aua ua oo mai lou malamalama; ua alu a’e foi le
pupula o le Alii i ou luga.
Tane/o ALII:
Aua faauta mai, e ufitia le lalolagi i le pouliuli, e ufitia foi nuu i le pogisa; a e afio
a’e le Alii i ou luga, ma le pupula o le Alii e aliali mai lea i ou luga.
FAATASI:
E o mai nuu ese i lou malamalama, o tupu foi e o mai i latou i le pupula o lou alu a’e.
[Ta’ita’i] — Tatalo Amata ………………………………………………………………..Amene.
[Titina Moliga’o]

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter
Read More Post a comment (0)

“Tapua’i i le Malamalama o le Eseta 2010.” (Easter Sunrise Worship)

Congregational Christian Church of American Samoa in Leone,
[Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano o Amerika Samoa i Leone.]
Malumalu o Siona le Mauga Paia;
“Tapua’i i le Malamalama o le Eseta 2010.” (Easter Sunrise Worship);
Aso Sa o le Eseta, Aperila 04, 2010; Itula 5:00-6:15 am.
Tala:  “UA TOETU IESU.”
Featuring (pesepesega):  “Siona Church Choir - Easter Music.”
ALL ARE INVITED.

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter

“’Aua le mafaufau i lo outou.”

 |  Sermon  |  ,

Ou te talitonu, e to’atele isi tagata e pei o i tatou, ua ulufale atu i maota tapua’i i le Atua, se’i faatino ma faataunuu le faamoemoe taua, na pogai ai ona faatulafonoina lenei Aso malolo e le malo o le USA ma ona teritori.

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter
Read More Post a comment (0)

O le Atua o le Pule aoao.

Matua: Roma 11: 33 & 36 — “Aue! le loloto o le tamaoaiga o le poto atoa ma le silafaga a le Atua. E le masu’esu’eina ana faamasinoga; e le mafai foi ona iloa ona ala. (36) Aua ua fua mai ia te ia, ma ua faia e ia, e i’u atu foi ia te ia mea uma; ia ia te ia le viiga e faavavau lava. Amene.”

Manatu Autu: O le Atua o le Pule aoao.

Intro: E faasaga a’e o’u mata i mauga, e oo mai ai lo’u fesoasoani. O lo’u fesoasoani mai le Alii lea, o le na faia le lagi atoa ma lalolagi. [Psa.121:1-2]

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter
Read More Post a comment (1)

“Galue nei ua i ou lima le malosi.”

 |  Sermon  | 

Tusi Faitau: Ioane 4:31-38; Ioane 15:1-11

Matua – f.35: “Tou te le fai ane ea, E toe fa masina, i le oo ai i le seleselegasaito; faauta, ou te fai atu ia te outou, ina tepa a’e ia o outou mata, ma vaavaai i le fanua ua sinasina mai nei i le seleselegasaito.”

Manatu Autu: “Galue nei ua i ou lima le malosi.”

Intro: “Galue!” O le tasi lenei o upu pito taua i le soifuaga o le tagata. E pei lava ona molimau le tusi o Kenese: Na faatinoina le lagi ma le lalolagi ma mea uma o iai—ona o galuega a le Silisili’ese. A e mulimuli ane, ua na fausia foi le tagata i Lona faatusa paia, ia foliga ia te IA.

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter
Read More Post a comment (0)

“O le itu aso lava lea na to ai le mafui’e tele, ua pau ai foi lona sefulu o vaega o le aai, ua oti foi i le mafui’e tagata e toafitugaafe; ua matatau foi e na totoe, ona latou vivii atu lea i le Atua o le lagi.” (Faaaliga 11:13)

 |  Sermon  | 

Mafaufauga faale-Tusi Paia: “O le itu aso lava lea na to ai le mafui’e tele, ua pau ai foi lona sefulu o vaega o le aai, ua oti foi i le mafui’e tagata e toafitugaafe; ua matatau foi e na totoe, ona latou vivii atu lea i le Atua o le lagi.” (Faaaliga 11:13)

Autu: “E tele pea mafui’e o le a o’o mai.”

Ioe, e o’o mai lava mafui’e i Samoa ma le lalolagi atoa—e maua tala ma ata i mafui’e mata’utia i le lalolagi, e o’o mai i le aso nei. A o taaalo ‘au i le su’ega o le siamupeni [world series] i San Francisco ia Oketopa 17, 1989, na faafuase’i lava ona lulu le mafui’e tele. O le toatele o le ‘au maimoa, sa fiafia lava i latou i le vaavaai ma faatalitali i mea ua manana’o i ai o latou loto, e le o mafaufau lava i se mea mata’utia o le a tupu. Ae o le toatele o e sa fiafia, na afaina o latou tino atoa ma o latou loto, ina ua faafuase’i ona lulu malosi totonu o le malae ma nofoa o loo nonofo ai. IOE—e le uma mea tutupu i le olaga o le tagata e le o sauniuni.

Share:
  • Print
  • Digg
  • del.icio.us
  • Facebook
  • LinkedIn
  • MySpace
  • PDF
  • Posterous
  • Twitter
Read More Post a comment (0)