L A U G A
Tusi Faitau: Ioane 17:20-26
Matua – ff.20-21: “E le faapito la’u tatalo mo i latou nei, a o i latou foi e faatuatua ia te a’u ona o la latou upu; (21) ina ia tasi i latou uma, faapei o oe le Tama o i totonu ia te a’u, o a’u foi o i totonu ia te oe, ia tasi i latou i totonu ia te i taua; ina ia talitonu le lalolagi ua e auina mai a’u.”
Manatu Autu: “O sa’afi’afiga ia tasi le mafutaga.”
Faatomuaga: Ou te lei i ai i Samoa i le taimi na tatala ai le Leone High School. Ae faagaeetia lava le loto, ina ua ou faatoa vaai i le igoa o loo tusia i fale a’oga, o le upu faa-Peretania, “Unity”. E leai se faa-Samoa o i ai, a ua ou mafaufau, e faapea: Ai lava po’o le faapogai lea ua manumalo ai lenei a’oga i le tele o tauvaga ma faafinauga, ona o lo latou “Loto ua Tasi”. E faapena le agaga o le Mataupu Autu, o le a tatou mafaufau i ai i lenei taeao, “O sa’afi’afiga ia tasi le mafutaga.”
O le mataupu e sefulu-fitu o le evagelia a Ioane, ua tusia ai le finagalo o Iesu, e uiga i le ola e tatau ona soifua ai i latou ua talitonu i le Atua. Ona tatalo lea o Iesu i lona Tama, ia faataunuu ona mo’omo’oga. E faapea le faasologa o lana tatalo: Muamua, i le (ff.1-5): Ia mua’i tuuina mai le mamalu ma le viiga i le Atalii; o lona lua, (ff.6-19): Ia tuuina mai le mamalu i ona So’o; ma lona tolu (ff.20-26): Ia tuuina atu le mamalu ia i latou uma o e talitonu ma mulimuli i le talalelei ia Iesu Keriso.
I le vaega lona tolu (ff.20-26), ua tatalo faapitoa Iesu mo le lumanai, ia i a’i latou e talia ma mulimuli i le talalelei, e ala i le galuega a le Ekalesia Kerisiano. Ae atagia i upu o le tatalo, o le totonugalemu o sa‘afi‘afiga o Iesu, “Ia tasi i latou uma.”
Ae afai lava e iai ni fe’ese’esea’iga, poo ni fevaevaeaiga e ono tutupu mai, o iinei tonu lava (ff.20-26), e saili i ai i se fesoasoani ma se vaifofo, aua mafatiaga ma puapuaga e o’o mai.
MANATU #1: Ia ‘aufaatasi ma le Atua i le agaga. (ff.21,26).
O le finagalo faapitoa o Iesu mo lana Ekalesia, “Ina ia tasi i latou …” (f.21). O le auala e fesootai ai faatasi: Ia mafuta fesootai e ua talitonu i le Tama ma le Atalii, e ala i le Agaga Paia: E pei o le Tama i le Atalii, ma le Atalii i le Tama. O le mafutaga faatasi o le Atalii ma le Tama, o le faata’ita’iga sili lea ona mana’omia e maua ai le “aufaatasi” o e ua talitonu faamaoni. “Ua ou faailoa atu foi lou suafa ia te i latou, o le a ou faailoa atu ai foi; ina ia i totonu ia te i latou le alofa ua e alofa mai ai ia te a’u, o a’u foi i totonu ia te i latou.” (f.26).
O le faamalamalamaina o lena ’aufaatasi, e maua i le Faataoto a Iesu i le laau o le vine ma ona lala (15:1-8) “O a’u nei o le vine moni, a o lo’u Tama o le galue vine ia….. (f.5) O a’u nei o le vine, o la outou. O le tumau ia te a’u, ma a’u ia te ia, o ia lava e fua tele mai; aua e le mafaia e outou ona fai o se mea e tasi pe a a’u le i ai.” O Iesu o le vine; o tatou o lala.
Tatou te maua le ‘aufaatasi ma le Atua le Tama, aua ua uma ona faailoa mai e Iesu, “Ua ou faailoa atu foi lou suafa ia te i latou,” (f.26a). Ae le gata i lea, na fetalai Iesu,“Aua le atuatuvale o outou loto; ia outou faatuatua i le Atua, ia faatuatua mai foi ia te a’u.” (14:1) .
E aoga lo tatou faatuatua e tali atu ai i faasinoga a Iesu, aua (1:18) “E lei vaaia lava le Atua e se tasi; o le Alo e toatasi o loo i le fatafata o le Tama, o ia ua na faailoa mai o ia….. (17:3) O le ola faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.”
Afai tatou te malamalama i le alofa o loo alofa ai le Tama i le Atalii, ona tatou iloa ai lea ona mafuta atu i le Tama, tatou te maua ai le mana e puipuia ai i tatou mai le Tiapolo ma ana mailei.
MANATU #2: Ia ‘aufaatasi ma isi i le mafutaga.
(f.23) “O a’u o i totonu ia te i latou, o oe foi o i totonu ia te au, ina ia faaatoatoaina i latou ia tasi; ina ia iloa ai foi e le lalolagi, na e auina mai au, ma e alofa mai ia te i latou, faapei ona e alofa mai ia te au.” Afai e le iloa ona mafuta atu i le Atua le Tama, Pe faapefea ona iloa mafuta atu i se ua latalata ane ia te oe? O lona uiga, o e ua mafuta i le Atua e ala i le Agaga, o i latou ia e iloa le Atua i le Agaga, ua mafai ai ona mafuta faatasi i isi uso-a-tagata. O le mafuta faatasi ua le faapitoa na o le ‘auai faatasi i se faalapotopotoga, aua e i ai le isi malosi e sili atu, e mafua ai ona maua le agaga o le ‘aufaatasi. Ua fetalai Iesu: (13:34) “O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou.”
Ua faailoa mai e Iesu i lana Faataoto i le leoleo mamoe lelei (10:16): “Ua ia te a’u foi isi mamoe e le o i lenei lotoa; e tatau ona ou ta’ita’iina mai o i latou foi, e faalogo foi i latou i lou leo; ona tasi ai lea o le lafu mamoe, ma le leoleo mamoe e toatasi.” Ua faailoa mai e iai isi mamoe o le lafu-mamoe a le Atua e ao ina ‘aufaatasi i le mafutaga.
MANATU #3: Ia aufaatasi e folafola le talalelei i le lalolagi.
“Ina ia tasi i latou uma, faapei o oe le Tama o i totonu ia te au, o a’u foi o i totonu ia te oe, ia tasi i latou i totonu ia te i taua; ina ia talitonu le lalolagi ua e auina mai a’u. … (23) O a’u o i totonu ia te i latou, o oe foi o i totonu ia te a’u, ina ia faaaotaotaina i latou ia tasi; ina ia iloa ai foi e le lalolagi, na e auina mai au, ma e alofa mai ia te i latou, faapei ona e alofa mai ia te au.” (ff.21,23).
E tatau ona ‘aufaatasi le Ekalesia e faamalosia ai le galuega folafola o le talalelei. Ma, o le fealofani o le fanau a le Atua, o le faailoga vaaia lea o le ’aufaatasi o e ua talitonu. “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o o’u soo outou, pe afai ua outou fealofani.” (13:35). O le ’aufaatasi o le Ekalesia, o le ata lea e iloa ai e le lalolagi uma, “Na e auina mai au, ma e alofa mai ia te i latou, faapei ona e alofa mai ia te a’u.” O Iesu lea i lona Tama.
E taua lava i le Alii ona “sa’afiafiga” ia ‘aufaatasi i le mafutaga, e pei ona tusia: “Ona toe fetalai atu lea o Iesu ia te i latou, “Ia outou manuia. Faapei ona auina mai o a’u e le Tama, e faapea foi ona ou aauina atu outou.” (20:21b).
O se tasi o ata malamalama ua faaalia i le ‘au so’o faagogota i le sami ma la latou upega, “Ona alu ane lea o Simona Peteru, ma toso mai le upega i uta, ua tumu i i’a tetele; e lau selau, ma le lau lima, ma le tolugalau; e ui lava ina tele o i’a, a e lei masae lava le upega.” (21:11).
E faapei ona tele i’a i le moana, e faapea foi ona lautele le mana’o o le talalelei ia faatasia le lalolagi i le mafutaga e tasi, o le Ekalesia Kerisiano lea, o le mafutaga e le mafai ona tineia, aua o le mana o le Agaga Paia e ‘aufaatasi ai le Ekalesia ma le Ao o Keriso Iesu lea.
O le mea lea, e ao ai ona tatou ‘aufaatasi i le Ekalesia Kerisiano, ma ola ai i le pogai o le vine; e fafagaina foi mamoe e le leoleo-mamoe lelei; tatou te fetufaa’i foi ma galulue faatasi, e fonofono masae o le upega—o faigata ia ma puapuaga o le olaga nei, o loo taumafai e taitai sese i latou uma ua talitonu i le faaolataga ua uma ona saunia. Aua na maliu ma toe-tu mai le Keriso, ina ia tasi i tatou i luma o le silafaga a lo tatou Atua.
Ona o Iesu Keriso lo tatou Alii.
AMENE.
———————————————————————————————————————————————————–
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
Leone – 04/27/08 Taeao
6th of Easter
———————————————————————————————————————————————————–
1. 04/27/08: LEONE/Taeao – 6th of Easter
Revized for Website: 11/23/10
L A U G A
Tusi Faitau: OT – Kenese 45:3-11, 15
NT – Luka 6:27-38
Matua – Luke 6:38b – “Aua o le fua tou te fuaina atu ai, e fuaina mai ai ia te outou.”
Manatu Autu: “Ia suia le leaga i le lelei.”
Faatomuaga: Na amata le fausia o le lagi ma le lalolagi i le finagalo o le Atua silisili ese, na ia fetalai ane: “Ua silasila atu le Atua i mea uma ua na faia, faauta foi, ua matua lelei lava…” (Kenese 1:31a). O lona uiga, ua ‘ave’ese mea e le o lelei, ae tuu i ai mea lelei. O le finagalo foi lea o le Atua ia mulimuli ai le tagata i le faatinoina o lana foafoaga lelei.
Silasila foi, o le tele o aso ma taimi sa faia ai a’oa’oga ma faata’ita’iga aua le sauniuni o le Nuu, ma le afioaga i le valaaulia mai le malo, o le pogai lea ma le autu o fuafuaga uma: Ia matua lelei lava. Faauta foi, e tupu le fiafia ma le olioli, e faagaeetia foi le loto, i mea ua lelei ona saunia. E faapena le uiga o le Manatu Autu o le a tatou manatunatu i ai i lenei taeao o le Aso o le Alii.
O le mataupu e ono (6) o le tusi a Luka, e faatusatusa i le tusi a Mataio, matapu e lima (5), e uiga i le lauga a Iesu i luga o le mauga o Olive; e tele ni mataupu loloto o loo tusia ai. Ua atagia i le vaega lenei o le lauga a Iesu, le tala i le Feagaiga Tuai, e uiga ia Iosefa ma le agaleagaina e ona lava uso-moni, talu ai lana miti na fai: Fai mai ua ta’u faatauvaaina ai ona uso.
I totonu o le mafutaga faale-aiga: o Iosefa, o le pele a lona tama. Sa taupulepule leaga ona uso, ua oo ina latou faatau atu Iosefa e fai ma pologa i tagata Aikupito; ina ua mavae le tele o faigata na oo ia Iosefa, na faaeaina o ia, ua tofia e fai ma Pule i totonu o le malo atoa o Aikupito.
Ua oo ina tupu le lamala i Kanana, ma ua oge tele, ona saili mea’ai ane lea o uso o Iosefa i Aikupito. Na latou tau ane ia Iosefa, a ua latou le iloa o Iosefa lea; ma o Iosefa lava na fesoasoani ia te i latou. Mulimuli ane, ua faailoa atu e Iosefa o ia o se tasi o i latou (ona uso), ona tupu ai lea o lo latou masiasi. Ua latou faapea ane, o i matou lava na ‘aveina o ia i Aikupito. Fai mai upu a Iosefa: “aua na auina mai a’u e le Atua e muamua ia te outou e fai ma faaola.” (45:5b).
MANATU #1: O suiga e mafai i le faatuatua i le Atua.
Fai mai upu a Iosefa, “Na auina mai a’u e le Atua!” E ala ona faia le fesuiaiga ona ua iloa le mea lelei e tatau ona faia—ua iloa le mea lelei ma le mea e le lelei. Ia iloa foi o le Atua e finagalo ia faia le mea lelei. O ‘oe o le tagata moni o le Atua, ia e faia le mea lelei, a e tuu’ese le mea e leaga.
O le suiga o loo ta’ua nei, e le o mea faale-agaga, a e o le fesuiaiga o mea faitino i le olaga nei. Ma afai ua agaleagaina ‘oe i le va faale-tagata, e mafai ona avea lou faatuatua i le Atua e te faia ai le suiga o mea leaga ae faatumu i mea lelei. Fai mai Paulo, “o le faatuatua e leai ni galuega, e mate ma leai se ola e maua ai.”
MANATU #2: O suiga e mafai ona o le alofa o le Atua.
E mafai: Aua ua e iloa, e alofa le Atua ia te ‘oe, a ia e alofa foi i le Atua. Ua molimau afioga a le Atua, “Na mua’i alofa mai le Atua i le tagata, e ala ia Iesu Keriso.” Ona ua alofa mai le Atua ia te ‘oe, o le mea lea, ua tatau ai ona e alofa atu i e ua fai ‘oe ma o latou fili. O le tagata ua i ai le malosi faale-Atua, e faigofie ona alofa atu i ona fili; na te faia mea lelei mo e ua ita mai; na te ole atu foi i le Atua ia faamagalo atu i e ua ita mai. A po mai lona alafau, e liliu atu foi i ai ma le isi. E faapefea ona e mafaia lena mea? E mafai, aua ua iloa o loo alofa mai le Atua ia te ‘oe.
E mafai ona foa’i atu mea lelei i e ua ita mai, poo nisi e te le masani ai. Ua e mafai, aua ua e iloa o loo alofa mai le Atua ia te oe, e faapei ona agalelei ma alofa le Atua i le lalolagi agasala. E mafai ona e faamagalo atu, tusa lava po’o latou ita mai, aua ua faamagaloina foi ‘oe e le Atua. E faatele ona alofa mai le Atua ia te ‘oe. Na fetalai Iesu, “ia faafitugafulu ni fitu” ona e faamagalo atu. O lona uiga, e toetoe a leai se tapulaa e faagata mai ai. E oo lava ina tupu le alofa i ou fili. Ona iloa atili lea, e alofa mai pea le Atua ia te ‘oe.
MANATU #3: O suiga ua mafai aua o loo i ai le faamoemoe….
E le gata ia te ‘oe le alofa ma le agalelei o le Atua; o lona alofa e faavavau, faavavau lava. O le mea foi lea, e te alofa atu ai i e ua ita ma agaleaga mai. Ia e vaavaai pea i le faamoemoe taua o loo i le lumanai. Ua uma ona poloa’i mai lo tatou Alii o Iesu: “Ia outou olioli ma fiafia lava; aua o i le lagi lo outou taui e tele; aua na faapea ona latou faasaua i perofeta e na muamua ia te outou.” (Mtt.5:12).
Aua nei e faamasino atu, ina nei faamasino mai. Aua e te upu vale atu, ina nei upu valeina mai. Ia e faamagalo atu, ina ia faamagaloina mai oe. Ia e lima foai atu, aua o le Atua e ona le tamaoaiga uma lava na te foai mai lona sosia e tele e faa’oaina ai oe.
O loo tusia i le Roma 12:21, e faapea: “Aua le faatoilaloina ‘oe i le leaga, a ia e faatoilaloina le leaga i le lelei.”
O le faaa’oa’oga pito sili ona taua mo i tatou uma: Ia tatou iloa, na afio mai Iesu Keriso i le lalolagi, na te aumai le faata’ita’iga mo le lalolagi agasala. Na mafatia ma puapuagaina, na inosia ma tuulafoaiina. Na oo lava ina fasiotia ma na maliu ai. Ae na toe soifua mai le Alii, ma ua manumalo ai i le oti ma le tuugamau.
Ua siitia o ia i le Nofoalii faatasi ma le Atua le Tama, ua avea nei e fai ma Fautua, ina ia faamagaloina a tatou agasala.
Uso e i la Keriso, “Aua o le fua tou te fuaina atu ai, e fuaina mai ai ia te outou.” Fai mai upu o la tatou tusi PESE (368), “Fai mea tonu, o mea lelei. … Fai, fai mea lelei.”
I le suafa o Iesu Keriso lo tatou Alii.
AMENE.
———————————————————————————————————————————————————
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
Leone/taeao – 04/20/08 — 5th of Easter.
——————————————————————————————————————————————————–
1. 04/20/08: Leone/taeao – 04/20/08: 5th Sunday of Easter …………………………………………………………… ( “Good for Evil.”)
Revized for Website: 11/23/10
[FAAAUAU LE FAAMATALAGA---Itulau #2]
MAFUA’AGA O FESE’ESEAIGA
E tolu (3) vaega taua e ao ina mafaufau i ai i le faatinoina o fuafuaga faale-aiga, pe a fai o se maliu o se tagata Samoa.
1. Tulaga faapitoa i le fanau, po’o matua moni.
O teuga ma le teuteuina o le tino-maliu mo le tuuina ifo i lona fonoagatumau: ua aofia ai le sauunia o la’ei, pusa-maliu, fanua-tanu, saunia o pepa o ni feagaiga—pe a i ai, ma nisi lava tulaga e faasino tonu ma a’afia ai le tino-maliu, se ia o’o ina tuuina i lona nofoagatumau.
2. Tulaga e faapitoa i le aiga-potopoto:
O le aiga faa-Samoa e aofia ai le suafa-matai, o le “ulu” o le aiga-potopoto; o fale-tama eseese, o paolo ma gafa, a e maise o taulaga-ola (Faifeau) a le aiga mo le tala lelei ia Iesu Keriso. O iina e faatinoina ai sa’afi’afiga ma ni faiga e faailoa ai le taua o le ua maliu, i le va fealoa’i ma lona aiga-lautele faa-Samoa a o soifua ma ola o ia. O le faamoemoe taua lena o aganuu ma tu masani faa-Samoa, o le pogai foi lea o fa’aaloaloga faa-Samoa ua faatinoina i taimi o lau’ava faa-Samoa.
3. O sauniga-lotu o le matafaioi a le ‘au failotu:
O sauniga faale-Lotu e iloa ai le tulaga faale-Atua o le ua maliu: O le matafaioi faapitoa lea a le Faifeau o le Ekalesia na lotu ma tautua ai le ua maliu. E faalagolago taualumaga ma faatinoga o sauniga, e le gata o se finagalo i le fanau po’o matua ma le aiga-potopoto; a e sili atu ona taua se finagalo o le sa osifeagaiga (fafine po’o le tamaloa). A e ao ina mulimuli tonu i tulaga o loo i ai le talitonuga faale-Atua o le Ekalesia na galue ai le ua maliu.
(1) E le tutusa faiga faa-Samoa: Ua ese’ese faiga ma faatinoga o fa’aaloaloga i maliu faa-Samoa i le salalau atu i atunuu ‘ese. O le vaevaeina lenei o nisi o ‘auala ua mafua ai lea ese’esega:
1. Ua ese’ese aiga: O isi ua masani ma uiga faa-Samoa; o nisi ua le o toe naunau ia mulimuli ai i ia faiga faa-Samoa.
2. Ua ese’ese nuu ma afio’aga i Samoa e tupuga mai ai aiga; e ese’ese motu o Samoa (Tutuila, Manu’a, Upolu, Savaii, Manono, Apolima).
3. E ese’ese ituaiga Ekalesia (poo lotu) ua lolotu ai tagata Samoa—lotu Faapotopotoga Kerisiano; lotu Mamona; lotu Molimau a Ieova; lotu Patipati; lotu Aso Fitu, etc. E tofu lotu ma o latou talitonuga e faatatau i le Tusi Paia ma le ola faavavau.
4. Ua i ai foi le isi vaega tele o tagata Samoa, ua nofotane ma faiava i tagata e ‘ese a latou aganuu: faapei o papalagi; tagata-uli; tagata o atunuu i Asia; ma isi lava atunuu, a e le o ni tagata Samoa moni.
5. O isi tagata Samoa na malaga ‘ese ma Samoa o lolotu; a e ua le o toe lolotu ina ua malaga i isi atunuu ese. Ua le toe i ai foi ni fesootaiga ma le soifuaga faa-Samoa na masani ai i le atunuu.
(2) E i ai lava faiga masani faa-Samoa: O le pogai lea e mafua ai aganuu ma tu masani faa-Samoa, e pei o lenei:
1. O maliu o tamaiti laiti: e le fuafuaina ai se osiga-lagi, po’o fa’aaloaloga maualuluga faa-Samoa i taimi o lau’ava (e ‘ese’ese tulaga o lau’ava—laiti pe tetele).
2. O maliu o taulele’a, tama’ita’i, po’o so’o se tasi lava e le’i faapaiaina i se tofiga faa-matai Samoa: e le masani ona fai ai se taligatoga, pe o’o atu foi ini fa’aaloaloga maualuluga faa-Samoa.
3. O maliu o i latou ua faasuafaina i suafa-matai Samoa: e aofia ai ma i latou ua faasuafaina i tofiga faale-Ekalesia (e faaatau i Ekalesia i fafo ma Samoa), e pei o Tiakono ma A’oa’o, o maliu ia e ono a’afia tele ai tulaga faale-atunuu, ma fa’aaloaloga faa-Samoa.
4. O maliu o alii ma tulafale taua, po’o suafa-matai maualuluga i le atunuu, e le masani ona faatinoina i fafo atu ma Samoa; aua e ‘ese foi tulaga e faatino ai lo latou taua i aganuu faa-Samoa.
5. O maliu o Faafeagaiga i Ekalesia: o i’oimata ia o nuu ma afio’aga i le atunuu o Samoa. O upu ua tusia o tala’aga faale-atunuu (Samoa: Ua le toe i ai ni “tupu” o Samoa, a e ua faae’e mamalu i Auauna a le Atua (Faifeau).
(3) O maliu e fai lau’ava faa-Samoa: E faapea upu faa-Samoa, “O Samoa o le atunuu ua uma ona tofitofi ona mamalu.” O lona uiga, ua uma ona faamaumauina upu ma tala e faatatau i tupuaga o aiga faa-Samoa. E pei o aiga tau-tupu ma aiga feoloolo, se ia o’o lava i aiga tulaga-tautua. E faalagilagi upu ia faale-atunuu, o “lagi”—e iloa ai po’o fea le aiga ma le nuu, o fea le itumalo, a e maise le itu o le atunuu o Samoa e tupuga mai ai; e tali le malotoga; e faatino taliga-sua ma fa’aaloaloga faa-Samoa.
1. Afai o se maliu o se tamaitiiti, po’o se maliu e le faalagilagia ai upu o lagi faa-Samoa—ona le tau faamalamalamaina lea o ni tu ma aganuu, po’o fea e tonu a o fea e le tonu. O lona uiga, o le faatinoga o mea uma o le a i le finagalo ma le loto malilie o e ua feagai ma le faalavelave (maliu)—mai le amataga e o’o lava i le i’uga. E le tau faafesiligia foi ni tulaga faa-Samoa.
2. Afai o se maliu o se matai Samoa, po’o se tasi ua taualoaina ai tulaga “faamatai-Samoa” (e pei o alii tiakono i ‘aulotu), o ituaiga maliu ia e ono fai ai ‘upu faale-atunuu, ma uiga fa’aaloalo faa-Samoa. E molimauina lea: i le faatinoga o le lau’ava o le maliu. E mafai foi ona faapea: o fa’aaloaloga faa-Samoa ia ua masani ai le atunuu, e taualoaina ai e ua maliliu ma tu’ua le malo.
(FAAAUAU PEA I LE ISI LOMIGA)
L A U G A
Tusi Faitau: OT – Sakaria 14:20-21
NT – Filipi 4:4-7
Matua: Sakaria 14:20a – “O lea aso e i ai i tagitagi uamea o solofanua,“E Paia i le Alii”.
Filipi 4:4 – “Ia outou olioli i le Alii e le aunoa; ou te toe fai atu, ia outou olioli.”
Manatu Autu: “Ia e matua fiafia lava oe i lou ta‘u (igoa)!”
Faatomuaga: Ou te talitonu e le faigofie ona malamalama fuaiupu e lua sa faitauina i le perofeta o Sakaria, ae maise lona faatatau i le autu o le Lauga, “Ia e matua fiafia lava oe…”
E taua upu nei, “E Paia i le Alii”, ua tusia i le fuaiupu e lua-sefulu. O lona uiga, “o e ua filifilia faapitoa, ua faapaiaina e le Alii le Atua.” O le uiga o le upu “u’amea tagitagi” o solofanua, ua faatatau i le masaniga faa-Iutaia i ia ona po: E i ai asoa poo ’ula u’amea ua tuu i ua o solofanua, e faatagitagi ina ia tutuli ma faamata’u ai temoni; a o le solofanua, o le faailoga o le malosi tele faafitafita.
I se isi faaupuga faigofie o lenei valoaga a le Perofeta, e faapea: O le a oo mai le aso e tula’i mai ai le “nuu” ua faapaiaina mo le Atua, e le toe i ai se na te mafai ona ‘ave’eseina.
O le perofeta o Sakaria, o ia o se tasi o perofeta ua ta’ua o “Perofeta Laiti” e to’a sefulu-lua i latou, a e pito itiiti ai lava Sakaria. Sa galue faaperofeta o ia i le 500 tausaga ae le’i fanau mai IESU le Mesia. E le tele ni faamatalaga o lana galuega faaperofeta; a e na galue o ia i le vaitaimi ua toe faafoi ane ai se vaega itiiti o tagata Iutaia o loo faatafea i Papelonia, ina ia latou galulue mo le toe fausia o le Malumalu i Ierusalema. Na galue faaperofeta Sakaria, a ua tagata matua lava le perofeta o Hakai.
O manatu ma mafaufauga faatama talavou o Sakaria, o lena na ma’ati’ati ai lona tula’i mai e una’i tupulaga o Iutaia aua le toe fausia o le Malumalu o lo latou Atua. O Sakaria na faamalosia le agaga, o le “toe faaolaola ma atia’e aua le faamoemoe i le oo mai o le Aso o le Alii.”
Ae po’o le a se taua o lenei Perofeta mo i tatou i nei ona po? E ui lava ina itiiti se faamatalaga a lenei perofeta o Sakaria; ae i ai le fe’au taua mo le lalolagi Kerisiano na ia valoia mai, mai le tele o tausaga ua mavae, se ia o’o mai i o tatou tupulaga. Na valoia ma folafola mai e Sakaria, o le a o’o mai le “Aso o le Alii” e tula’i mai ai le “fanau o le Atua”, e le toe mafai e se tasi ona ave’eseina e faavavau.
Ua faavae le Ekalesia Kerisiano ina ua afio mai Iesu Keriso e ‘aumai le tala lelei o le Faaolataga. Ina ua afio Iesu i le lagi, ona auina mai lea o lona Fesoasoani, o le Agaga Paia lea, e mafuta tumau i lana Ekalesia Kerisiano i le lalolagi. O le Ekalesia lea na molimau ai le aposetolo o Paulo: “Ia outou olioli i le Alii e le aunoa; ou te toe fai atu, ia outou olioli.” O le mea lea, ou te faapea atu ai: Ia e matua fiafia lava oe i lou ta’u poo lou igoa: [Ekalesia Kerisiano.].
Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano: O le upu “Ekalesia”, o lona uiga, o e ua talitonu ua faapotopotoina. O le upu “Faapotopotoga”, o lona uiga, o le tuufaatasia o tagata e to’atele. O le upu “Kerisiano”, o e ua mulimuli i le Keriso. A toe faaupu, ona faapea lea: O tagata Kerisiano o e ua talitonu ua faapotopotoina.
E tele lotu Kerisiano: e aofia ai le Katoliko Roma, o le upu “katoliko”, ua faataatau i le “ekalesia aoao”: O le Katoliko Roma, o Kerisiano o e ua ‘auai i le ta’ita’iga a le Pope mai Roma. O le Lotu Papatiso, o Kerisiano o e ua faamamafa le faatinoina o le Papatisoga i le faatofu atoa o le tino o le tagata. O le Lotu Metotisi, o Kerisiano, ua faatino ana sailiiliga i auala e manuia ai i faasinoga mai le Tusi Paia (methods). Ekalesia Penetekoso (e tele e aofia ai le Assemblies): O Kerisiano, ua faamamafa a latou sauniga i le galuega lilo a le Agaga Paia, e faapei o le Aso Penetekoso.
O le Lotu Baha’i, e le o se Kerisiano; o le Lotu Puta, e le o se Kerisiano; o le Molimau a Ieova, e le o se Kerisiano; o le talitonuga fou o le “Scientology”, e le se Kerisiano. O isi foi lotu ua le atoatoa lo latou talitonuga o Iesu Keriso o le Alo Pele e toatasi o le Atua le Tama—o lotu ia o loo faafesiligia le faamaoni o lo latou fia ta’u o “Kerisiano.”
O “Kerisiano”, o e ua faapaiaina i le mana malosi o le Atua, e ala ia Iesu Keriso na maliu a ua toe tu mai.
O “Kerisiano”, o e ua toe faatutuina mai i le mana malosi o le Atua, e ala i le Alii manumalo i le Eseta fou.
O “Kerisiano”, o e ua tumau i le faatuatua ma le loto talitonu, e i ai le aso e toe afio mai ai Keriso, ma le faamasinoga i le ola e faavavau.
Le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano e, “Ia outou olioli … ou te toe fai atu, ia outou olioli.” i le Alii: Aua o lou lava ta’u o le, “Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano”, ia aua, aua lava nei faaseseina i tatou i a’oa’oga e le o ni “Kerisiano”. O Iesu Keriso, o le Ao o le Ekalesia, o le Faapotopotoga o e ua talitonu i le lalolagi, o le “tino” lea o le Ekalesia Kerisiano.
Ia faamanuia mai le Atua e ala i lo tatou manatunatu i ana afioga. I le suafa o le Atua le Tama, le Alo ma le Agaga Sa.
AMENE.
————————————————————————————————————————————————–
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
Leone – 04/13/08 Taeao.
[Mafutaga Faafalefa i Amanave i le itula e 2:00pm.]
————————————————————————————————————————————————–
04/13/08: Leone/taeao - 4th of Easter
(Cox – 1990:“Celebrate All of It!” - p.82)
Revized for the Website: 11/22/10
L A U G A
Tusi Faitau: Ioane 21:15-19
Matua – f.17: “Ua fetalai faatolu atu o ia ia te ia, “Simona e, le atalii o Ioane, pe e te alofa mai ia te a’u?” Ua tiga Peteru, aua ua ia fetalai faatolu ia te ia, “Pe e te alofa mai ia te a’u?” Ua fai mai ia te ia, “Le Alii e, ua e silafia, ua ou alofa lava ia te oe.” Ona fetalai atu lea o Iesu ia te ia, “Ia e fafaga i a’u mamoe.”
Manatu Autu: “Ua le tuua ni lelei a e avatu ni masei.”
Faatomuaga: O le faailoga lanu ma le faasinosinolima, o isi ia o uiga vaivai taatele faale-tagata e totonugalemu ai le manatu faapito. E latalata ane i ai le fia tama-autu ma le fia amiotonu; e le mamao foi ma le manatu mama ma le faalekea—o vaivaiga na e tele ina o faatasi.
E oo lava i soo na mafuta ma Iesu, e i ai vaivaiga ia faale-tagata. Ua aumaia ia faaa’oa’oga ina ia faafaigofie ai ona tatou iloa, e le ese faafitauli i ona po o Iesu, ‘ese o tatou taimi. A o Iesu, na le tu’una lava ona soo, na ia matua sasa’a atoa atu lona soifua, na oo lava ina maliu ai ma ua toe-tu i le tuugamau, ina ia ola le tagata agasala.
O a’oa’oga ma faasinoga a IESU, o loo atagia ai, e le mama i le finagalo o Iesu e ua talitonu ia te ia. Ua ia fetalai, “Ai se fia mulimuli mai ia te a’u, ia faafiti o ia ia te ia, ma ‘ave e ia lona satauro, i le mulimuli mai ai ia te a’u.” (Mk.8:34).
O le vaitau faapitoa lenei mo le ‘Au Kerisiano ina ua mavae puapuaga, ae tula’i mai le manumalo. O le fesili: O le a se aoga mo ‘oe ma a’u ua avea ma so’o o le Alii, e ala i lana Ekalesia? Faafofoga foi i le si’ufofoga o le Manumalo o loo musumusu mai pea: “Ia e fafaga i a’u mamoe.” Ia e tausi lelei—o le tiute mo aso uma. Ua tuuina mai lenei galuega e tau’ave e ona so’o, ina ua mae’a le Toe-Tu. O le tasi lenei o faasinoga iloga a Iesu, e pei ona tusia—Ua fesili faatolu Iesu ia Peteru: “Pe e te alofa mai ia te a’u?” O le faai’uga o le felafolafoa’iga, ua tu’uina mai ai le poloa’iga: “Ia e fafaga i a’u mamoe.”
Ua le o se lafu-manu e pei ona masani ai, a e o le ata faatusa o le fanau a le Atua i le lalolagi—o lana Ekalesia, le Mafutaga o e ua i totonu o le li’o ma ua puipuia; e tatau ona fafaga ia ma’o'ona ma faafeinu ia malilie faale-Agaga.
Ua fetalai Iesu: “Ia e fafaga ……”
(1) O mea taumafa e tatau ona faaeteete i ai: Ua faavaeina Ofisa o le malo e sailiili ma su’esu’e i taumafa lelei mo le soifua maloloina o tagata, e tatau foi ona faapena le taua o taumafa faale-Agaga mo le fanau a le Atua; o le uiga loloto lea o lenei poloaiga a IESU…“ia e fafaga….” O le Tusi Paia, o afioga ia a le Atua e a’oa’o ai, e a’oa’i ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le mafaufau. Afai e aunoa le tagata talitonu i le Atua ma le malamalama i le Tusi Paia, ou te talitonu e le mafai ona maua e lea tagata le malosi mana’omia faale-Agaga.
(2) O taumafa e tatau ma lelei: E iloa gofie le tagata e tausi lelei i lona soifua i mea e tatau mo le tino, na te maua le faaopoopoga o le malosi o le tino. E faapea foi i taumafa ma vai inu faale-Agaga. Afai tatou te fia maua le malosi sili faale-Agaga, e tatau lava ona tatou fiafia e faitau i afioga a le Atua—aua tatou te maoona ma malilie ai faale-Agaga. O a’oa’oga ma faataitaiga ua tuuina mai e lo tatou Alii, o mea “ai sili ia”, o “vai inu pito mama foi ia” tatou te malilie ai; e le gata i le ola nei, a e oo lava i le ola faavavau.
Ua finagalo lo tatou Alii, ia fafaga i e ua ita mai, ia faainu i e ua galala faale-Agaga. Tagai i le lisi o taumafa lelei ma le matagofie i le Tusi Paia: “Amuia e fia aai ma fia inu i le amiotonu, aua e maoona i latou.” E te maua lena lisi i le Lauga faa-Amuia a Iesu i le Mauga.
Talofa i le Alii, sa na le faasaoina lava lona soifua, a ua tuu atu atoa lona lava ola, “ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua le ola faavavau.”
IOE, ua tuuina mai e Iesu Keriso le faatinoga o le “Talisuaga” faatasi ma IA, e ala i le Lao’ai Paia: O lona finagalo, ia outou faia lenei mea ma faamanatu ia te a’u, i aso uma tou te aai ma feinu ai, se ia ou toe afio mai.
Le Ekalesia e, ua tatou maua lena poloaiga mai le Alii, e o faatasi ma le tiute o le so‘o fia galue mo lona Matai: “Ia fafaga i a’u mamoe!” Ua tofu i tatou ma le tiute: Faifeau, A’oa’o, Tiakono, Faletua, ma tagata-lolotu uma—Ia tatou faaolaola, fafaga ma faainu ina ia malilie o tatou tino ma agaga, e le gata i le ola nei, ae oo lava i le ola faavavau, faavavau lava. AMENE.
————————————————————————————————————————————————————-
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
Leone/taeao: 04/06/08
3rd Of Easter.
————————————————————————————————————————————————————-
1. 04/06/08: Leone/taeao – 3rd of Easter.
Revized for the Website: 11/22/10
L A U G A: Aso Sa o Tina 2012.
Tusi Faitau: Mareko 3:31-35
Matua: f.35 — “Aua o le faia le finagalo o le Atua o lo’u uso lea, ma lo’u tuafafine, ma lo’u tina.”
Manatu Autu: “O le Tina o le aiga.”
Faatomuaga:
E tolu vaega iloga e fau a’i le tino o le mafutaga faale-aiga: (1) o le tama (father); (2) o le tina (mother); tolu, o le fanau (children). O le tala i le foafoaina o galuega mamana a le Atua o le lagi ma le lalolagi, o ina na amata ai lo tatou iloa o mafutaga faale-aiga: o le tama o Atamu; o le tina o Eva; ma le fanau o Kaino ma Apelu. Ana leai lenei mafutaga faale-aiga, poo pena e leai se lalolagi o tagata. Ua olaola le fanau a tagata, ma ua faato’ateleina e oo mai i o tatou auga tupulaga.
Manatu #1: Ua iloa mai i le amataga, e i ai le vaega taua ua faasino tonu i le itupa o tina.
Ua avea foi le taua o le tina i totonu o aiga, ma auala o le faamamaluina o lona tulaga i le olaga faale-tagata i le va feagai ma le tama faapea le fanau. Peitai, e faamata e faigofie ona faamatala lenei taua o le tina i upu ma faamatalaga, a o lona faatinoga e matua faigata lava ona mulimuli tonu ai le to’atele o tina, i mea e faa’atoatoaina ai le mamalu ma le aloa’ia o ia i totonu o aiga, i nuu ma malo, a e maise i ekalesia.
Ua le matua iloga lenei tulaga i aganuu ma tu faapapalagi, a e maise o e ua manatu ua tutusa le tana ma le fafine; ae i la tatou faa-Samoa, e manino lava le itupa o tina: i faletua ma tausi; o ‘aualuma poo mafutaga a tina i le ekalesia. O a tatou upu masani, “Ia ave muamua le faaaloalo i tina.”
A tuu ane i le li’o faale-ekalesia, ona tatou iloa lea, e tele le taua ma le faaaloaloina o le tina i le galuega o le Tala Lelei a Iesu Keriso. O iina foi, e iloa ai le ola le atoatoa o le tina i le faatinoina o mea e taua ai lona tulaga i totonu o mafutaga faale-aiga, faale-nuu, ma faale-ekalesia.
Ae iloa gofie foi le eseesega o le tina-le-lotu, ma le tina e fiafia ma to’aga i le lotu. Aua o le tina-lotu na te faamalosi e faaa’oa’o ma taumafai e mulimuli i faaa’oa’oga mo tina fai mea
lelei o le Tusi Paia; o le tina-lotu foi, e iloa ma malamalama i le i’uga lelei ma le i’uga leaga o le tina, e pei ona faailoa mai i le Tusi Paia. O le tina amiolelei, o le pale lea i lona aiga; a o le tina amioleaga, e leaga lava lona i’uga. E ‘ese le manaia ma le logolelei o tala i tina lelei; tina faatuatuaina; tina faamaoni ma le lotomau; a e maise o le tina e tumu i le alofa ma agamalu.
Manatu #2: E le tasi se faiga e faatino ai le taua ma le mamalu o le tofi faa-tina.
Se’i manatunatu i le Feagaiga Fou, ini tina aloa’ia ma le tausa’afia. E ui i le to’atele o tina, e to’atasi le tina ua tuuina i ai le faaaloalo maualuga: o Maria—o le tina o Iesu, le ua fai ma o tatou Mesia, a e o le Faaola o le lagi ma le lalolagi atoa. Ua le oni ana galuega tetele na fai ua mafua ai le taua o Maria, ae ua iloga ma taualoaina ona o le tupu’aga o le Mesia le Faaola; o le tupu’aga o le toe faatuina a’e o le tagata mai le leaga ma le agasala. Na le amana’ia ma le taua i manatu o tagata o le lalolagi, aua na auala mai i se tulaga maualalo ma le faatauvaa i manatu o tagata. Ae o le filifiliga faale-Atua, o ina e auala ai le faamaualugaina ma le ta’uamiotonuina.
O le lelei ma le manuia o galuega a le tagata: o ‘Oe le tina o le aiga, e faatoa iloa lelei lava ina ua matutua lau fanau, o iina e faatoa iloa ai pe na faapefea ona faatino lau mafutaga ma le tama (father) o le aiga, ae maise o lau fanau. E iloa i lou leo, i lau tautala, ma mea uma na e faia i lou soifua. E le o ‘Oe tina e faia lou molimau i luma o le Atua, ae o se ua filifilia na te molimauina lou soifua ina ua ‘uma au galuega i le lalolagi lenei. Afai e lelei, o le a vi’ia lava ‘oe; ae afai e leaga, o lou lava lea i’uga e leaga.
O iina tonu e faatatau i ai le fetalaiga a Iesu, “Aua o le faia le finagalo o le Atua o lo’u uso lea, ma lo’u tuafafine, ma lo’u tina.” O lona uiga, o le tulaga faa-tina, e le ose mea e gata lona taua i le li’o pumo’omo’o tau lava o le tama (father) ma le fanau, a e sili atu i lena.
E mana’omia ma fia vaaia le alofa faa-tina; e fia maua le loto finafinau faa-tina; e i ai foi le faatuatua faamaoni faa-tina. O uiga uma ia e mana’omia i le Tala Lelei a Iesu Keriso. A o uiga faasausili o le lalolagi, o uiga na na te’ena e Iesu i lona va faafeagai ma ona matua. E le o uiga ia e iloa ai le taua ma le faamamaluina o le tina (mother).
Ona o lenei aso ua faapitoa (mother’s day) mo tina uma, e le gata i le lalolagi a e faapea i totonu o mafutaga faale-Aiga o le Atua, ou te faapea atu ai:
TINA e, ia tautuana ma ‘oe lou tiute. E le’i aloa’ia le tina o Maria ona o nisi lava uiga masani faa-tina, tasi lava le mea pito taua, ia avea ‘oe, ia ‘avea outou ma tina e tutupu mai ai mea lelei ma mea sili; ia avea ‘oe e fai ma auala mai o faamanuiaga mai le Alii le Atua i lou aiga, lou nuu, a e maise o lau mafutaga faale-ekalesia.
O mea lelei uma, o uiga tausaafia uma e te faia i le olaga lenei, e mulimuli atu lava ia te ‘oe, pe a oo i le i’uga o lou soifuaga faale-tagata. Ia avea foi ‘Oe ma “Maria” i le Tala Lelei ia Iesu Keriso, aua o lou manuia lea o loo faatalitali mo ‘Oe, ua ‘uma ona saunia i le ola faavavau.
Ona o Keriso Iesu lo tatou Alii ma le Faaola.
AMENE.
————————————————————————————————————————————————————-
Saunia: Rev. Emau Petaia, Faifeau Manumalo Penisione.
05/12/12
- Sii 05/08/88.
Revized for Website.
L A U G A
Tusi Faitau: Kolose 1:1-14
Matua – f.10: “Ia outou savavali e tusa ma le Alii, ina ia fiafia mai o ia ia te outou i mea uma, ma ia outou fua mai galuega lelei uma lava, e tusa ma lona malosi ua silisili, e i’u i le onosai uma lava ma le faatoatoa, atoa ma le fiafia.”
Manatu Autu: “Faamalolosi aua le faavaivai.”
Upu Tomua: O loo tatou i ai i le vaiaso o le Eseta; o lona uiga o loo olaola pea le agaga o le toe-tu o Iesu i loto ma manatu o le ‘au Kerisiano. O le vaitau o le agaga fiafia ma le loto faafetai, aua ua faaeaina le tagata agasala ona o IESU ma le togiola ua uma ona ia saunia.
A e afai e te le o maua lea agaga, o lona uiga, e aoga ia te oe upu faamalosi-loto a le aposetolo o Paulo: “Ia outou savavali e tusa ma le Alii, ina ia fiafia mai o ia ia te outou … ia outou fua mai galuega lelei …, e tusa ma lona malosi …, e i’u i le onosai … ma le faatoatoa, atoa ma le fiafia.” [1:10]
O le manatu e autu i ai le lagona, “Ia faamalolosi ‘aua le faavaivai.”
Na tusi atu Paulo i le ekalesia i Kolose; e i ai le talitonuga, na tusia faatasi lenei tusi ma le tusi ia Filemoni a o i ai Paulo i totonu o le falepuipui i Roma. O tusi nei e fa ua taua, o “tusi o le falepuipui”: Filipi, Efeso, Kolose ma Filemoni.
Ua iloa e Paulo, o loo i ai le faaletonu i Kolose. O nei mea ua tupu, e ono aafia ai le soifuaga tapuai, a e maise le talitonuga o tagata lolotu ia Iesu Keriso, o le Alo pele e toatasi o le Atua le Tama—e pei o ana upu i le fuaiupu e sefulu-fa (f.14), “O ia ua tatou maua ai le togiola, o le faamagaloina lea o agasala.”
E fa vaega tetele o loo vaevaeina ai le tusi ia Kolose:
1. (i) Upu Tomua: Tatalo faafetai – [ff.1:1-14].
2. (ii) O le talitonuga faa-Kerisiano – [1:15-3:4]:
(2:20-21) “O lenei, afai ua outou oti faatasi ma Keriso i aitu o le lagi ma le lalolagi, se a le mea tou te savavali peiseai ua nonofo pea outou i le lalolagi? Se a foi le mea tou te usiusitai atu ai i faatonuga. Aua nei pai atu i ai, aua nei tofo, aua nei tago.”
3. (iii) O le soifuaga o le tagata Kerisiano – [3:5--4:6]:
[f.6] “O lenei, ia outou fasiotia o outou itu tino o i le lalolagi, o le faitaaga, o le amio leaga, o le faamataitu, o le tuinanau leaga, ma le matapeapea, o le ifo i tupua lava lea; o mea ia e oo mai ai le toasa o le Atua.”
4. (iv) O le faaiuga o le tusi – [4:7---18]: [f.18] “O le alofa atu lenei o a’u o Paulo i lo’u lava lima. Ia outou manatua mai o’u noanoaga. Ia ia te outou le alofa tunoa.”
MANATU #1: Upu Ta’utino.
“O Paulo, o le aposetolo a Iesu Keriso, i le finagalo o le Atua, ma Timoteo, o le uso lea. …I le ‘au paia i Kolose, o le ‘au uso faamaoni foi o ia Keriso. …Ma te faafetai i le Atua … aua ua faalogologo i maua i lo outou faatuatua ia Iesu Keriso, ma lo outou alofa i le ‘au paia uma lava; o le faamoemoe ua teu mo outou i le lagi …” (ff.1-4)
O upu tautino lava ia a Paulo ina ia malamalama lelei ai le ‘au faitau tusi.
Ua tulaga tutusa la tatou faapotopotoga, ma le ekalesia i Kolose, aua o lo outou soifua galulue ma lo outou ola tapuai i le Atua, e faia lava i le agaga e tasi: “Ia taunuu i le faamoemoe ua ia Iesu Keriso, e magalo ai agasala ma oo atu ai i le ola faavavau.”
Ae afai ua i ai se tasi ua ese sona manatu, o lona uiga, ua le talafeagai ma le agaga o lenei mafutaga. Ae afai foi ua i ai se tasi ua aafia i sese faa-Kolose, ma tumau pea i faafitauli faale- ‘aulotu i Kolose, e lelei pe a toe faitau i le Mataupu e tolu (3) ma le Mataupu e fa (4) o lenei lava tusi ia Kolose.
O le manaoga o le tala lelei o loo folafola atu nei: Ia paia outou, ma ia viia le Atua soifua ona o outou. O lo outou soifua galulue ma le faamaoni i uiga tausaafia, amioga mama ma le amio lelei—e le mafai ona faafesiligia ai lo outou taui: O le ola lea e faavavau.
MANATU #2: Ia outou tatalo.
“O le mea lea … ma te lei mapu … I le tatalo mo outou … ina ia atoatoa ona outou iloa lelei o lona finagalo i le poto … ma le mafaufau faaleagaga.” [f.9]
E toatele le ‘au faitatalo, ae o le fesili: Pe faapefea ona talia mana’oga? Ua na o le ua tatalo ma le loto faatuatua, o ia lea e tali mai i ai le Atua. E i ai manaoga leaga e le finagalo ai le Atua; e i ai foi tu’inanau o le loto e le fiafia i ai le Atua. O nisi foi, ua tatalo ia maua le poto. Peitai, o le poto e faatino ai uiga leaga; o le atamai e atili ai ona mamao ma le Atua. O nisi foi ua tatalo ia faamagaloina agasala, peitai, ua pei lava o se tagata taalo e naunau i le fia malo, ae musu ma augata e faamaoni—ua pei foi o se tagata e fia ta’ua o le Kerisiano, ae musu ia ola faa-Kerisiano.
O le faafitauli ma le tulaga sa faanoanoa ai Paulo ia Kolose, ua tele talitonuga sese e uiga ia Iesu Keriso. Ua nonofo ma fatu “atua” i o latou lava loto. O “atua” ia ua latou mulimuli ai; ma o le atua pito taatele, “o le tu’inanau o le tino”. E tiga le folafola atu o upu moni, a ua pei a o ni papa-maa i loto ma manatu le olaga taufaasese i totonu lava o le ekalesia.
O le upu moni, e leai se tagata taalo malosi na te maua se manumalo, pe afai e le faamaoni ma le mulimuli i tulafono: Ia tumau i le soifuaga tatalo ma le faatuatua.
MANATU #3: Ia maua le malosi.
“Ia faamalosia outou … e tusa ma lona malosi ua silisili, e iu i le onosai uma lava ma le faatoatoa, atoa ma le fiafia; o loo faafetai atu i le Tama ua na saunia i tatou … o ia na laveai mai ia te i tatou nai le pule a le pouliuli …” [ff.11-12).
A leai se malosi, e le taumate e le maua foi le manumalo. A oo ina tatou to'ilalo ma faia'ina, ona tele lea o upu ma faamatalaga e pupuni ai le masiasi. Ae tusa foi poo le a lava le fia tino lelei ma manaia i le vaaiga i fafo, e manaomia lava le malosi o le manava---o le malosi e fausia i totonu o le loto. O le malosi e manaomia ai le faamaoni e tumau ma ola ai pea. Soo se tagata taalo e gau toleni, e leai se manumalo na te maua, na o le to'ilalo pea, ma oo ina faamatagaina i le maimoa ma le silasila.
Ae talofa i se ua fiafia tau o le amataga, ae tuu ai pea le faaiuga! O le tali e maua: “Ina o atu ia outou i fafo i le mea o loo i ai le tau fai tagi aue ma le lilivau o nifo.”
Le ‘au faafofoga e, i afioga a le Atua, ia tatou faamalolosi, aua nei o ta faavaivai. E maua lo ta manumalo ia Iesu Keriso. Ia tatou faamaoni ma tatou tumau, o aso nei ua leaga, ua malosi togafiti a le Tiapolo e faaleagaina ai le tagata. A e fia toilalo: ona e mulimuli lea ia Satani; a e fia manumalo, ia pipii ia Iesu Keriso ma lana amiotonu. E ui ina faigata sau taumafaiga e tetee i le fili, a e aua lava e te faavaivai.
E faapena le faataitaiga na a’oa’o mai e lo tatou Alii: Sa mafatia ma puapuagatia, ae na i’u i le faapaleina. O le pale sili lea e faapaleina ai i taua, e ala ia Iesu Keriso ma le faaolataga na ia saunia, ina ia tatou ola ai—nei e oo lava i le faavavau, faavavau lava.
AMENE.
————————————————————————————————————————————————————-
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
Pulega Alataua – 03/27/08
Fagalii.
————————————————————————————————————————————————————
1. 03/27/08: Pulega Alataua/Fagalii (Fonotele)
2. 04/10/05: L/morn. – 2nd after Easter
3. 06/04/88: Alaska;
4. 04/05/87: S-II
Revized for the Website — 11/20/10
Tu ma Aganuu Faaaloalo.
Fort Lewis, Washington.
Upu Tomua:
Sa tele tausaga o nofotumau i le Iunaite Setete o Amerika: sa faafeagai ma galuega i ituaiga kamupani eseese, na ‘auai foi i a’oa’oga, kolisi ma iunivesete, i le tele o tausaga. E eseese setete na ‘aumau ai, ma fefiloi faatasi ai i le olaga masani o atunuu i sasa’e (western cultures). Na silia ma le tolusefulu tausaga o nofotumau i Amerika. Ae ui ina tele tausaga na tuua ai le atunuu o Samoa, a e sa le avea lea ma ala e vaea ai lagona po’o manatu e masani ai le tagata Samoa moni. Ma, ua avea foi le tele o tausaga talu ona feagai ma vaaiga eseese o tu ma aga-i-fanua a isi atunuu, ua fai ma ‘auala ua tupu ai lagona ma manatu: O le a se ituaiga suiga o le a o’o atu i ai Samoa ma ana tupulaga fai mai i aso o lumana’i ai? Limasefulu, po’o le selau foi o tausaga?
E le tasi se ituaiga vaaaiga o le olaga, ua fefiloi ai ituaiga aganuu eseese; e eseese foi le faauigaina ma le faavasegaina o taofi ma manatu e mafai ona faia e le tagata vaavaai ma matamata, a o alo atu itu tauva se lua po’o le sili atu, po’o ai na te maua le manumalo ma le sini ua faamoemoe i ai.
Ou te ‘aumaia ni “ata” tuma’oti se lua e fai aga’i i ai se faatusatusaga: Muamua, o tausaga ua mavae; Lua, o tausaga i onaponai, po’o tausaga o le Luasefulu-Tasi seneturi.
1. O LE ATA O MEA NA TUTUPU I LE AMATA.
Na amata ona malaga ese le toatele o tagata mai le atunuu o Samoa (Amerika Samoa), i le tausaga na suia ai le faigamalo sa i lalo o le U.S. Navy (1900—1950), i le faigamalo sa’oloto, ua ta’ua o le “malo savili” (civilian government).
E silia i le faitau aofai o le to’a afe tagata na malaga ese mai Amerika Samoa i le 1950—51. O le to’atele o i latou ia, sa taunuu muamua ane i Honolulu, Hawaii, a o nisi sa malaga ane i San Diego, Kalefonia, o le tasi nofoaga tele o le U.S.Navy.
Sa le’i faigofie le taunuu ane o lenei to’atele o tagata, aua ua fou le atunuu ma le laueleele, a e maise o uiga faale-soifuaga na le’i vaai muamua ma ola a’i, e pei ona i ai i le atunuu o Samoa. Ae le gata i lea, o mafaufauga ma le vaai faale-tagata sa itiiti ma pumoomoo, na o nai motuiti o le atu-Samoa; ua oo nei ina lasi ma tutupu lagona fou—ua vaavaai atu i se lalolagi tele, ma fiafiaga faale-soifuaga e lasi ma anoano.
Ua oo ina tutupu lagona faalemafaufau mo le lumana’i, ae le o le toe foi i tua. O lenei foi lumanai, e foliga e le toe fia tautala i taimi tuanai, ae fiafia e talia mea fou mo le faamoemoe alualu pea i luma. Ae ui i lea, e manatua pea upu a le failauga poto o le Tusi Paia, ua faapea mai: “E leai se mea fou i lalo o le la.” O lona uiga, o mea uma na faia i le mana o le Atua mai le amataga, o loo i ai pea e oo i le faavavau.
O le soifuaga o “mea ola” uma na faia e le Atua ma tuuina i le lalolagi, e tofu ma lona amataga; e amata ona tupu ma ola, ae i ai le aso ma le taimi e toe foi ai le “lefulefu i le lefulefu, o le efuefu i le efuefu”—o le i’uga lava lea o le ola sa i ai.
Ua sili atu i le lima-sefulu tausaga talu ona tupu le ulua’i malaga ‘ese toatele o tagata Samoa mai lo latou atunuu (1950-52). Ua oo ina tagata-matua lea taimi. A mavae le lima-sefulu o tausaga, ma faasolo atu pea tausaga i le fitu-sefulu (70), ona ou manatu lea ua aga’i ina fai ifo le malosi, e pei lava foi ona a’oa’o mai i le Tusi Paia, i le taua i le tagata ona faitau ona tausaga o lona soifuaga i le lalolagi.
O le agaga o loo fia tulituliloa i lenei tusitusiga: E oo ina toe foi manatunatuga ma mafaufauga o le tagata i le mea na amata mai ai i lona soifuaga faale-tagata. O lona uiga, “e moemiti” i mea sa ui mai ai i lona soifuaga faale-tagata i le lalolagi. O lenei “moemiti” e aofia ai saafiafiga o le loto. Ae o le fesili tele o loo i ai i ia saafiafiga: PE FAAPEFEA ONA OU TOE FO’I I TUA?
2. O LE ATA O MEA UA TUTUPU I ONAPONEI.
Na tula’i se tasi o alii-tiakoni i le fonotaga faale-Ekalesia, ma fesili e faapea: “O le a le faiga tonu faa-Samoa e tatau ona fai a’i maliu, ina ia fesoasoani i le fenumia’i ma faafitauli o aiga i tulaga tau maliu o tagata Samoa i nei atunuu?” (E foliga e faatatau lona faatinoina.)
Sa le’i faigofie ona tali atu le Taitaifono a le Ekalesia i lenei fesili. Na o’o ina toe faapea atu le alii-tiakono e ona le fesili: “Afai ua le mafai ona talia la’u fesili; tuu a ia, se’i o’u talanoa i le Faifeau, atonu e maua mai ai se tali.”
Ua aga’i ina “tagata matua” le soifuaga o le tama Samoa na tu’ua lona atunuu moni i le 45 tausaga ua mavae. Ua aga’i nei ina amata toe suia lagona faalemafaufau sa i ai, ina ua i ai lona potomasani mai le ulua’i taimi na faatoa vaai ai i le laueleele tele ma le anoano o faafiafiaga eseese o le lalolagi— “Se! o mea lava ua masani ai!” Ua iloa nei, e toe foi lava mea uma i le mea na amata mai ai; a e tumau lava le Atua i ana mea na fai.
O le ata lenei o mea faigata ma faafitauli: Na maliu se tasi o tulafale taua i le Ekalesia; a e o lea foi matai Samoa, o loo umia se tofiga taua i le Ekalesia. Ua oo ina taupulepule le fanau, o uso ma tuafafine mo fuafuaga aua le faalavelave (maliu). Peitai ane, sa eseese o latou talitonuga i faiga tonu ma aiaiaga e tatau ona faatino ai fuafuaga mo le faalavelave.
Ua aliali mai, ua lua ni talitonuga maumaututu e ono faatino ai lenei faalavelave: Muamua, o le talitonuga o le fanau, o i latou e i ai le pule-atoatoa e faatino ai fuafuaga uma mo le tino-maliu o lo latou tama. Lua, o le manatu o tuafafine ma uso o le ua maliu, e tatau ona amana’ia se finagalo o le aiga-potopoto. O lona uiga, e tatau ona mulimuli le fanau i se mea ua i ai le maliliega tuufaatasi o aiga, paolo ma gafa—faatasi ma se mana’oga o le fanau, o tuafifine ma uso moni o le ua maliu.
Sa faigata lenei mata’upu i itu e lua, e ui lava ina tele ni mafaufauga ma ni manatu na fautuaina ai le fanau ina ia faamalolo so latou taofi. Peitai, sa le mafai lava; na oo ai ina “lua ni lau’ava” o lea maliu—e ala i faatinoga o faaaloaloga ma tu masani a le atunuu o Samoa, a e maise i nuu faale-Ekalesia ua fai ma alaalafaga e mapu i ai tama-fanau a le atunuu i fafo mai ma Samoa.
A o le mea pito sili ona faigata, ua oo ina aafia ai ma le galuega a le Faifeau Samoa, ona ua fe’ese’esea’i talitonuga o tagata lolotu.
(FAAAUAU PEA I LE ISI LOMIGA]
[Tusia: Rev. Emau Petaia, Faifeau Manumalo Penisione].
L A U G A
Tusi Faitau: Galuega 2:14a, 22-32
Matua – ff.14a, 22-24: “Ona tulai lea o Peteru, atoa ma le toatinoagafulu ma le toatasi, ua fai atu ma le leo tele ia te i latou …. (f.22) Sema e, o outou Isaraelu e, faalogo mai ia i nei upu; o Iesu o le Nasareta, o le tagata ua faasinoina e le Atua ia te outou i mea mamana, ma vavega, ma faailoga ua faia e le Atua i o outou luma e ia, pei ona outou iloa foi; (23) o ia ua tuuina mai e le pule tonu ma le fuafuaga a le Atua anamua, ma outou faamau i le laau ma fasioti i lima o tagata faaletau-pulea.
- O ia ua faatuina mai e le Atua, ua na tatala i puapuaga o le oti, aua na le mafai ona
- taofiina ai o ia.”
O upu e faamamafaina: “…O Iesu o le Nasareta, o le tagata ua faasinoina e le Atua ia te outou …; o ia ua tuuina mai e le pule tonu ma le fuafuaga a le Atua anamua, ma outou faamau i le laau ma fasioti i lima o tagata faaletaupulea. … O ia ua faatuina mai e le Atua, ua na tatala i puapuaga o le oti, aua na le mafai ona taofiina ai o ia.”
Manatu Autu: “O le tala lelei mai le Atua e ola ai.” [kerugma/gospel]
Upu Tomua: O le molimau i le Uluai Aso Eseta, ua faalagolago tele i tala na tusia e le ‘au faievagelia—Mataio, Mareko, Luka, Ioane. Peitai, e i ai foi tala faamauina tatou te maua i le tusi o Galuega o ulua’i so’o o Iesu, a e maise le ‘au aposetolo e pei o Paulo.
Ua uma le Toe-Tu (Eseta), a e ua amata ona tupu ma olaola le mafutaga tuufaatasi o e ua talitonu ma mulimuli ia IESU—o le na faasatauroina, tanumia, ma ua toe tu mai nai le oti.
O le tusi o Galuega a le ‘Au Aposetolo, ua taua ai le faasalalauina o le “talitonuga o Iesu le Keriso, o le Mesia ma le Faaola.” Ma, o le faamaoniga o nei mea uma, e taulamua ai lava le faamatalaga e uiga i le Ulua’i Aso Eseta, o le aso o le Toe-Tu mai le tuugamau. Fai mai upu tusia, “O Iesu lava lena, ua toe faatuina e le Atua; o molimau i matou uma i lena mea.” (f.32). O le molimau e leai se masalosalo, a ua mautinoa e i latou sa vaavaai i ai.
O upu ua tusia, o se vaega o le Lauga a Peteru i le Aso Penetekoso, o le aso na afio ifo ai le Agaga Paia e fai ma fesoasoani i tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso. Ma o le amataga foi lea o le “galuega folafola” (laugaina o le finagalo o le Atua) i le Nuu Paia ma le lalolagi atoa.
O se tasi lenei o mafua’aga e tatau ai ona faamuamua le ta’utinoga, a e le’i amataina se Lauga: “O le lauga i le suafa o le Atua le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia.” O le finagalo folafola lea o le Atua, e ala i le laugaina o upu mai le Tusi Paia e faatatau i le finagalo o le Atua.
O le “finagalo la o le Atua”, ua le o se mataupu itiiti pe faatauvaa: aua o le “finagalo” o le Atua ua tusia atoa ai le Feagaiga Tuai, a e maise lava i le tusi o Esoto. O le “finagalo” foi lea o le Atua ua faaauau mai pea i le Feagaiga Fou, ua faatutotonu ai le “galuega o le faaolataga na saunia e Iesu Keriso”: I lona soifua auauna, soifua na faatigaina ma mafatia, na faasatauroina, na maliu ma ua tanumia i le tuugamau, a e faai’u i le Eseta o le Toe-Tu.
Ona afio a’e ai lea i le lagi, e fai ma Fautua i le Atua le Tama, ina ia faamagaloina a tatou agasala faifai pea i lea aso ma lea aso.
O le “tala i le faaolataga”, o le autu lea ma le faavae o le “tala lelei” ia Iesu Keriso, lea o loo tatou auauna ai nei, ma tautua ai pea i Lana Ekalesia Kerisiano i le lalolagi.
Ia manuia le Aso Sa o le Eseta! O le aso o le manumalo o Keriso i le oti ma le tuugamau, ina ia ola ‘oe ma a’u—i le manuia e faavavau, faavavau lava.
Amene.
—————————————————————————————————————————————————————-
LEONE/Afiafi 03-23-08
Easter Sunday
—————————————————————————————————————————————————————
1. 03/23/08: Leone (lotu afiafi)
(Mosser p.114) – Easter
Revized for the Website—11/20/10
-3-
L A U G A
Tusi Faitau: 1 Korinito 15:19-26
Matua - f.26 – “O le toe fili e faaumatia, o le oti lea.” (f.20) “A o lenei, ua toe faatuina mai Keriso i e ua oti, ua avea ma faapolopolo o e ua momoe.”
Manatu Autu: “O le manumalo i tala atu o le tuugamau.”
Upu Tomua: Ua tusia e Paulo, “Ua toe faatuina mai Keriso i e ua oti.” O se faamatalaga e ese lona taua i le Tusi Paia atoa (15:20). E foliga e faigofie, peitai, o lona faatinoga ua aliali mai ai—e matua tele lava le mau taofi.
Tele ituaiga lotu i le lalolagi, ua tofu ia talitonuga ma mea e faa’autu i ai a latou a‘oa‘oga: O le lotu Puta e tapuai i faatagata; o isi e tapuai i le la; a o nisi foi e tapuai i se tagata-ola e mata-saua ma fefefe ai tagata.
Ae tasi le lotu e faa’autu ana a’oa’oga i lona Ta’ita’i na maliu a ua toe-tu mai—sa oti, a ua toe soifua: “E le’i toe maliu lava e oo i le faavavau.” O se mea e ofo ai, o lotu pito tetele i le lalolagi: lotu Kerisiano, lotu Moameta, lotu Iutaia—e faavae mai uma lava i le aai o Ierusalema.
I le aso o le Eseta, e matua faatumulia Ierusalema i tagata lotu Kerisiano, ma le lotu Moameta. O se vaaiga pito iloga i tagata maimoa: E fiafia le Kerisiano ona o le Eseta, e faailoga ai le Alii Toe Tu; a o tagata Moameta, o le faamanatuina o lo latou Ta’ita’i na maliu, o loo tanumia pea e o’o mai i le aso nei.
Tatou te manatua le Ulua’i Aso Eseta—o le taeao na usu po ai Maria le Makatala, ma isi fafine i le tuugamau na foa i le papa o Iosefa le Aremataia, ae taunuu atu ua leai se IESU. E peiseai o se tuugamau na o le tolu aso e faaaoga ai, ma toe faafoi ia Iosefa e ona le fanua.
O le amataga o le lalolagi na faatoilaloina ai le tagata, ua tusia i le Kenese, o le poloaiga e i ai le aso e tuuina mai ai le manumalo i le tagata mai ona fili. E le o se manumalo faafitafita tau; ae o le faatoilaloina o le oti i le le-toe oti lava; e faatoilaloina foi le tanumia, i le toe-tu mai. Ae le gata i lea, o Le sa faatauvaa i manatu o le lalolagi, e faaeaina i le Nofoalii ma le Atua le Tama—o le manumalo e le mafaia i se isi malosi faale-lalolagi, vagana le finagalo o le Atua le Tama. O le manumalo na mitamita ai Paulo, e pei ona tusia ma molimau ai—o le uiga o le manumalo e maua i le Tupu ua toe-tu mai; o lena ua maua ai lo tatou faamoemoe taua lumanai—o le ola faavavau pe a salamo ma faatuatua.
MANATU #1: O lo tatou faamoemoe i le toe-tu o Keriso—e i tala atu o le tuugamau.
“Afai e gata i lenei olaga mea tatou te faamoemoe i ai ia Keriso, ua sili lo tatou malaia i tagata uma lava.” [15:19].
Na iloa e Paulo lona tulaga a o lei avea ma tagata Kerisiano. Na iloa foi e Paulo o fiafiaga ma le manuia faale-tino, o mea e gata i le olaga nei: aua o le tuugamau, o le muta’aga o mea e vaaia faale-tino. Peitai, o mafaufauga faale- Kerisiano, e le o le tino e gata ai: E le gata i le olaga nei…ae o le faamoemoe e i tala atu o le oti ma le tuugamau.
Na soifua Iesu i le soifuaga moni faa-tagata-ola; o le iuga o le tagataola—o le oti. Ae o le Toe-Tu mai o IESU, ua iloa ai o le manumalo e faatino i tala atu o le oti.
E leai se lotu na te a’oa’oina lea talitonuga, vagana le Kerisiano. O le pogai lea ua le taua ai i le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa ni tagata ta’uta’ua ua maliliu: E pei o Iosefa Samita; Ms. White i le Lotu Aso Fitu; po’o Paaula i le lotu Baha’i, etc.
E mitamita le Kerisiano, e pei o ‘oe ma a’u: O le aso Eseta, na o le Toe-Tu e taua—e leai se isi mea i ona tala atu. Faauta i le lalolagi taufaasese, ua tauau ina faamatala le Eseta i fuamoa, ma le anoano o isi mea faaopoopo ua faatupu e le lalolagi faatosina ma le tu’inanau vale. O le Toe-Tu o Iesu mai le tuugamau, o le faamoemoe pito sili ona taua i le tagata Kerisiano loto talitonu i le Ulua’i aso Eseta—le taeao na o atu ai tina i le tuugamau ma iloa ai ua tu’ufua.
MANATU #2: O le faamoemoe i lo tatou toe tutu mai ia Keriso—e i tala atu o le tuugamau.
“Ua toe faatuina mai Keriso nai e ua oti … (21) aua ua oo mai le oti ona o le tagata, ua oo mai foi le toe tutu o e ua oti ona o le tagata. (22) Aua faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso. (23) A e peitai e taitoatasi ma lona lava tofi; o le uluai fua o Keriso ia, mulimuli ane o e ua fai mona i lona toe afio mai.” [15:20a-23]
Na muamua agasala Atamu ma Eva i le faato’aga i Etena; o le faato’ilaloina lena o le tagata. Sa tele tausaga na to’ilalo ai pea. Ina ua mavae le lua-afe ma ona tupu tausaga, ona saunia lea e le Atua le ala e faaeaina ai le tagata to’ilalo: O le afio mai o le Faaola i le lalolagi, ma ola ai i le lalolagi—sa inosia ma tuulafoa’iina e tagata o le lalolagi; na o’o ina fasiotia ma tuu i le tuugamau. O le Aso Eseta muamua lava, na usu atu ai Maria le Makatala ma isi fafine i le tuugamau, ua latou vaavaai: ua leai se tino maliu o IESU o i ai.
O le faailoga lena o le manumalo, aua e le o le “oti o le iuga o mea uma, ae o le oti o le mutaaga o mea tuai, ae toe faafou i le olaga fou.” O lona uiga, o le tuugamau e le o le gata’aga, ae o le amataga o le ola-fou. Seiloga e oo i le oti, ona faatoa maua lea o le faamoemoe sili o le ‘au Kerisiano—i tala atu o le oti e maua ai.
MANATU #3: O lo tatou faamoemoe i le pule Toe Tu a Keriso—e maua i tala atu o le tuugamau.
“Ona oo ai lea i le gataaga, e tuuina atu ai e ia le malo i le Atua, o le Tama lea, pe a uma ona faaumatia e ia o alii sili uma, ma faipule uma, ma e malolosi. (25) Aua e tatau ona pule o ia, seia tuuina e ia ona fili uma lava i lalo o ona vae. (26) O le toe fili e faaumatia, o le oti lea.” [15:24-26]
Ua aumaia e Paulo lenei ata o le manumalo, aua ua faatoilaloina uma e fai fili i le malo o le Atua: e faaumatia alii sili uma, faipule uma, ma e malolosi.
Fai mai Paulo, “…e taitoatasi ma lona tofi …” o e mulimuli ia te IA ma faia lona finagalo e maua e i latou le manuia. O lona uiga, o tala atu o le tuugamau e faatasi ai ma le Alii Toe Tu, aua ua le toe i ai se malosi o le oti e faagata ai le tagata. Ae o le Toe-Tu, o le faailoga o le manumalo.
MANATU #4: E lua mea taua e maua i le Eseta Toe-Tu.
O mea e tatau ona tatou iloa ma malamalama ai:
(1) Afai e moni o i tatou o Kerisiano, o lona uiga tatou te le-popole i le “oti faaale-agaga.”
(2) Afai tatou le talitonu i le Eseta Toe-Tu, o lona uiga, ua tatou iloa le manuia e maua i le ola faavavau.
Pe ai se a? Aua foi, e tatau ona tatou muamua ui mai i le “Aso Maliu”; ia tatou muamua iloa le taua o le “Aso Maliu”. O lona uiga, ia tatou tiga faatasi ma Keriso puapuagatia; ia tatou ui mai ma faalogo i upu faatauemu ma le itagia o le lalolagi; ae mulimuli ane, tatou te toe tutu mai faatasi ma Keriso. Faapei ona molimau le aposetolo o Paulo:
“Aua ua oo mai le oti ona o le tagata, ua oo mai foi le toe tutu o e ua oti ona o le tagata. …..Faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso……Ua toe faatuina mai Keriso i e ua oti, ua avea ma faapolopolo o e ua momoe.”
Pe tatou te ola, pe tatou te feoti, o fanau lava i tatou a le Atua, e ala i le manumalo o Iesu Keriso ua toe-tu.
AMENE.
————————————————————————————————————————————————————–
Rev. Emau S. Petaia, F.S.
Leone – 03/23/08
Aso Sa Eseta
—————————————————————————————————————————————————————-
1. 03/23/08: LEONE/Taeao (Eseta).
2. 04/16/95: Fort Lewis (Eseta).
Revized for Website — 11/20/10
